Jadranka Kosor nije direktno odgovorila na pitanje o mogućnosti formiranja trećeg, hrvatskog entiteta, na prostoru Bosne i Hercegovine, ali smatra da se treba držati onog rješenja oko kojeg je moguće postići dogovor
“Meni Dodik ne može biti zaštitnik bh. Hrvata, jer je zanimljivo kad on najavljuje disoluciju, kada najavljuje otcjepljivanje jednog entiteta od Bosne i Hercegovine, zapravo svi šute. I oni koji se neprekidno nameću kao jedini zastupnici prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. I onda se pitam kako to?”, kaže za BHRT u intervjuu “Jedan” bivša premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor.
Ona postavlja pitanje šta bi bilo da se to zaista dogodi? Procjenjuje da neće biti viđen takav scenario, ali napominje da je znakovita šutnja onih političkih snaga koje znaju koliko je hrvatskih kuća porušeno u Posavini i gdje se malo ko vratio.
“U ovoj priči oko ‘srpskog sveta’, zapravo oko Velike Srbije koju neprekidno bilda Aleksandar Vučić, naravno da otcjepljivanje Republike Srpske bi značilo priključivanje Srbiji. Zašto oni koji se bore za prava i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini ne brinu što bi bilo sa opstankom Hrvata u toj otcijepljenoj Republici Srpskoj, ako su im Hrvati već toliko na srcu?“, navodi nekadašnja premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor.
IZMEĐU TREĆEG ENTITETA I DEJTONA BIRATI DEJTON
Jadranka Kosor nije direktno odgovorila na pitanje o mogućnosti formiranja trećeg, hrvatskog entiteta, na prostoru Bosne i Hercegovine, ali smatra da se treba držati onog rješenja oko kojeg je moguće postići dogovor.
“Legalista sam. Neprekidno se zauzimam za pravnu državu i vladavinu prava. Ako se svi zaklinju da se treba držati Dejtona, dobro ima nekih glasova koji bi to mijenjali, ali mislim da je to nemoguće, onda se treba držati Dejtona”, tvrdi Kosor.
Ona govori kako je u vrijeme kada je imala moć, odnosno kada je bila predsjednica Vlade Republike Hrvatske i predsjednica hrvatskog HDZ-a, nastojala njegovati neophodnu tradiciju da institucije razgovaraju sa institucijama.
“Kad sam dolazila u Bosnu i Hercegovinu onda sam išla u Sarajevo, pa imala susrete sa članovima Vijeća ministara, naravno i sa drugim dužnosnicima i inzistirala na tome, a mislim da je u to vrijeme na takav način to prakticirao i predsjednik Josipović (Ivo Josipović, op.a), upravo da institucije pregovaraju sa institucijama i da se u tom smislu ne preskače redoslijed. Samo tako se može doći do nekih poteza koji će dovesti do reda. Mislim da ovoga trenutka tu vlada jedna vrsta velikog nereda i da svatko katkada vuče neki potez za kojeg misli da mu može politički koristiti”, govori bivša premijerka Republike Hrvatske.
PROMJENE IZBORNOG ZAKONODAVSTVA SU UNUTRAŠNJA STVAR BIH
Govoreći o reformi izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini Jadranka Kosor je izbjegla direktno odgovoriti na pitanje kakva bi rješenja podupirala, ali je upozorila da ona moraju biti u skladu sa evropskim vrijednostima i presudama domaćih i stranih sudova. Kaže kako promjena izbornog zakonodavstva nije nerješiv problem, ali zahtijeva hrabre i odlučne ljude, te podršku dobronamjernih posmatrača iz susjedstva.
“Ne treba zaboraviti što to izravno govori, zapravo ne samo izvorni Dejtonski sporazum, nego i sve one presude na kojima se trebaju temeljiti zakoni Bosne i Hercegovine o kojima možete odlučiti jedino vi u Bosni i Hercegovini, a nikako mi izvana, kako god naše namjere bile dobre. Mislim tu na presude vezane i za tri konstitutivna naroda ali i za ‘ostale’, manjine itd…”
KAMELEONSKA POLITIKA DRAGANA ČOVIĆA
Bivša premijerka Republike Hrvatke tvrdi kako lider bh. Hrvata Dragan Čović vodi kameleonsku politiku, te da je sklopio “bratski savez sa Miloradom Dodikom”, da su njih dvojica, ne samo politički, nego pravi prijatelji.
“Zajedno se slave rođendani, pa na taj rođendan Draganu Čoviću dolazi i ministar vanjskih poslova RH, a da isti taj Čović par godina prije je na proslavi Dana Republike Srpske, pa se tamo dodijeljuju i ordeni i jednom od ratnih zločinaca koji je osuđen u Republici Hrvatskoj zbog razaranja hrvatskih gradova, da tome tamo nazoči i plješće i Dragan Čović, da je u ogromnom prijateljstvu sa Dodikom koji je pak u ogromnom prijateljstvu sa Vučićem, a obojica ne priznaju presude Međunarodnog kaznenog suda. Dok Dodik negira genocid koji je presudio Međunarodni kazneni sud i posredno slavi ratne zločince, a o svemu tome šuti javno Dragan Čović, to znači da takvu politiku podupire”.
KAKO POPRAVITI ODNOSE BIH I HRVATSKE?
Kosor upozorava kako nijedno otvoreno pitanje između BiH i Hrvatske nije riješeno od kako je otišla iz politike. Predlaže održavanje redovnih sastanaka predsjednika Republike Hrvatske sa sva tri člana Predsjedništva BiH, te sastanke hrvatske Vlade sa članovima Vijeća ministara BiH. Ističe kako niko iz Hrvatske ili bilo koje druge zemlje na svijetu, pa onda i susjedne zemlje, nema pravo uvjetovati s kim će od institucija u Bosni i Hercegovini razgovarati, pa probirati sa ovim članom Predsjedništva hoću, a sa ovim neću.
“Ja bih preporučila, osobito u Hrvatskoj, da se pokušaju vratiti na model koji smo imali upravo predsjednik Josipović i ja, budući da se oko mnogih pitanja nismo mogli složiti, ali oko pitanja odnosa prema Bosni i Hercegovini bili smo više nego suglasni. Mi smo i u vremenima velikih prijepora unutarpolitičkih, koje smo imali nas dvoje, našli snage, napisali jedno zajedničko pismo o prijateljstvu prema Bosni i Hercegovini i moja vlada je potaknula jednu deklaraciju koju je donio Hrvatski sabor. Bila je to potpora vodeći računa da je Bosna i Hercegovina susjedna država, prijateljska država sa svojim institucijama i da Hrvatska ni na koji način, ni kroz svoje institucije ni kroz pojedince, nema namjeru se miješati u unutarnje odnose”, kaže bivša premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor.
U intervjuu „Jedan“, koji možete pogledati na programu BHT1 večeras od 20 sati, Jadranka Kosor govori i o ruskom utjecaju na Balkanu, njemačkoj politici u regiji nakon odlaska Angele Merkel, inicijativi „Otvoreni Balkan“…
Face
