Simpatična Brena je kao mlada djevojka otišla u Beograd i odmah se zaposlila kao dadilja. Od samog početka bilo je jasno da je stvorena za velikana, jer je svoj pjevački talent iskazivala u školskim produkcijama još od osnovnoškolskih dana…
U sferi izvedbenih umjetnosti, Brena sada zauzima istaknuto mjesto kao jedna od najbogatijih žena. Unatoč tome, njezin put do uspjeha bio je daleko od priče iz knjige, kako je iskreno ispričala. Dok je moj otac u početku potaknuo moj interes za medicinu, financijski teret pohađanja medicinske škole pokazao se nepremostivim za nas. Zbog toga sam donio odluku da upišem studij turizma na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.
Život u užurbanom gradu tijekom ove faze mog života pokazao se velikim financijskim teretom. Visoki troškovi života natjerali su me da se odreknem određenih užitaka u kojima obično uživaju studenti, uključujući sudjelovanje u školskim izletima. Moji obroci uglavnom su se sastojali od kruha i jogurta, povremeno dodanih šećerom za dašak slatkoće. Na kraju je golemi financijski pritisak postao nepodnošljiv, prisiljavajući me da potražim utočište u poznatim granicama svoje obiteljske kuće kako bih izbjegao kandže neimaštine.
Pod tmurnim i mračnim nebom, stajao sam na autobusnoj stanici, preplavljen dubokim osjećajem tuge i beznađa. Kiša je počela pljuštati, pojačavajući moje tjeskobno iščekivanje autobusa, ali nije bilo znakova njegova dolaska. Niotkuda mi je prišao maleni očnjak, tražeći utjehu kraj mene, a njegov žalosni pogled odražavao je moj. U trenutku, munja i odjek grmljavine probudili su me u jasnoću. S nepokolebljivom odlučnošću napravio sam svjestan izbor da shvatim neočekivanu priliku koja je ležala preda mnom.
Nakon što sam strpljivo čekao dolazak autobusa, konačno sam se vratio u stan da se presvučem i spakiram kofere prije nego što krenem na put natrag u Brčko. Ovu informaciju pjevačica je podijelila u intervjuu za “Informer”. Vrijedi napomenuti da je nedavna pjevačičina transformacija izazvala veliku buru na društvenim mrežama, jer je to prvi put u njezinoj dugoj karijeri da je odlučila ne staviti svoju legendarnu plavu kosu. U današnjoj glazbenoj industriji primarni fokus je na stvaranju pjesme koja ima potencijal postati viralna, osvojiti publiku i stvoriti vrlo traženi glas. Kada se svi ovi elementi poklope, to znači trijumf za umjetnika, utvrđuje njihov kredibilitet i osigurava široku potrošnju, u konačnici učvršćujući njihov status kao preduvjeta za popularnost.
Standardi za uspješan album evoluirali su tijekom vremena, doživjevši značajnu promjenu prije samo dvadesetak godina. Trenutačno postoji oživljavanje prakse izdavanja djelomičnih ili polovičnih albuma, iako su te pjesme obično ograničene na internetsko područje. U prošlosti su kasete, vinilne ploče, a kasnije i CD-i postali omiljeni mediji za distribuciju glazbe. U doba bivše Jugoslavije umjetnici su bili prepoznavani po svojim uspjesima srebrnim, zlatnim, platinastim i dijamantnim pločama, koje su simbolizirale prodaju od 50, 100, 150 i 200 primjeraka.
Renomirano priznanje Zlatna ptica dodijeljeno je pjevačima koji su postigli izvanredan uspjeh od prodaje 300.000 albuma. Tradicionalne dalmatinske pjesme “Ti tvoji zubići” i “Jedan mali brodić” u izvedbi “Zagrebačkog muškog kvinteta” obilježile su debitantski singl objavljen u Zagrebu 1947. godine. Ova značajna prigoda odigrala se u cijenjenim okvirima Tvornice ploča “Jugoton”. .
Godine 1951. u Beogradu je osnovana diskografska kuća pod nazivom RTB, nakon ranijeg osnivanja druge diskografske kuće. U to vrijeme dolazi i do pojave prve nezavisne diskografske zvijezde Đorđa Marjanovića s albumom “Zvižduk u osam”. Vratimo se u 1961. godinu, kada je u Aleksandrovcu svečano otvorena nova proizvodna tvrtka Diskos. Unatoč tome što su najmlađi igrač u industriji, postigli su nevjerojatan podvig primivši prestižnu zlatnu ploču za prodaju albuma Nikole Karovića “Zlatna Grkinja” u 100.000 primjeraka. Ovaj album sadržavao je popularne hitove poput “Sagapo” i “Wonderful Mexico”. Ipak, prijepor je nastao kada je RTB Beograd službeno objavio da prvu Zlatnu ploču dodjeljuje Predragu Cunetu Gojkoviću za album “Kafu mi draga peći”.
Diskos je nakon sudskog spora iznio stvar na arbitražu, gdje je utvrđeno da je Diskos bio u pravu. Arbitražni panel zaključio je da se nagrada koju je dodijelio RTB temeljila na broju proizvedenih ploča, a ne na stvarno prodanom broju. Kako je vrijeme prolazilo, potražnja za pločama je rasla, au Titovoj Jugoslaviji najprodavanija ploča svih vremena bila je “Slatki greh” cijenjene umjetnice Lepe Brene. Ovaj monumentalni uspjeh učvrstio ju je poziciju neprikosnovene kraljice jugoslavenske glazbene scene. Godina iznimnog trijumfa došla je 1984. s izlaskom njenog albuma “Lepa Brena”, koji je postigao neviđen uspjeh prodavši se u nevjerojatnih milijun i sto tisuća primjeraka.