Hoće li izborne promjene pod pritiskom SAD-a morati prihvatiti pregovarači u posljednjoj rundi pregovora? Ko su virtualni predsjednici u HNS-u? Koliko bi bilo pogubno bojkotovati izbore u oktobru?
Na ova, ali i ostala aktuelna pitanja otvoreno za Mrežu FTV-a govorio je bivši predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić koji se pita kako je neko majoriziran, a u stanju je blokirati federalne institucije.
Kaže da nije optimist da će doći do izmjena Izbornog zakona u ovom kratkom vremenu.
“I jedna i druga strana su u razgovorima i pregovorima ostale na istim pozicijama. Ali kad govorimo da se trebamo dogovoriti, da trebamo naći kompromis oko nečega i oni svi stoje na istim pozicijama, nema dogovora. Ako ste postavili nekakve uvjete i niste spremni milimetra odstupiti od tih svojih zahtjeva, a ti zahtjevi su otprilike dijametralno suprotni, onda je tu teško naći rješenje. Meni je drago da su se uključili međunarodni predstavnici da bi pomogli oko tih izmjena Izbornog zakona. Poglavito mislim tu na američku administraciju. Iz tih razloga možda mi daje nekakve nade da bi se mogla stvar pomaknuti sa mrtve tačke. EU i Brisel jednostavno nemaju tu nikakvo rješenje, odnosno različiti su interesi EU tako da nemaju ni određenu snagu.”
Pojašnjava da je EU dosta razjedinjena.
“Imamo na jednoj strani Mađarsku, Sloveniju. Jedno vrijeme se stvarno pojavio non paper kad je u pitanju BiH. Neke zemlje imaju vrlo jasne stavove, dok neke druge zemlje šute. Znači imamo jednu razjedinjenost. Tu postoje različiti interesi, ali ne smijemo zaboraviti da tu imamo i Rusiju koja je prisutna već duži niz godina i koja je ojačala svoju poziciju.”
Dosta je neiskrenosti u pristupu oko izmjena Izbornog zakona
Jurišić navodi da hrvatska strana u pregovorima samo govori o presudi Ustavnog suda BiH iz 2016. godine.
“Tačno je da imamo tu presudu. U to vrijeme je bio predsjedavajući i član Predsjedništva BiH gospodin Čović i nije se baš previše radilo na tome da se provede ta odluka Ustavnog suda. Kad je u pitanju Rusija oni i nemaju toliko interesa. Njima je u interesu da se očuva stanje RS-a, da se RS po mogućnosti otcijepi, odvoji, da ignorira institucije BiH. Tu je stvar ko će imati veći uticaj u BiH, ili Rusija ili zemlje Zapadne Evrope, ali ako mi težimo, bar deklarativno, prema evroatlanskim integracijama, prije svega prema EU, naravno i NATO-u, neki da NATO-u, neki ne, a onda imamo jedan čvrsti savez između SNSD-a i HDZ-a BiH. Ovi neće ni da čuju za NATO, a ovi bi navodno u NATO. Sve je to upitno. Ovdje ima dosta nejasnoća, dosta neiskrenosti u pristupu oko izmjena Izbornog zakona. Jako mi se svidjela izjava prilikom posjeta premijera Vlade Hrvatske gospodina Plenkovića kada je rekao mislim da se tu može naći jedan džentlmenski dogovor. Ako vi informirate Evropu, Hrvatsku, Beograd, Tursku, koji su svi nešto zainteresirani da riješe, što je apsolutno pogrešno da neke tri zemlje rješavaju stanje Izbornog zakona ili još nekih stvari. To je miješanje u unutarnje stvari jedne demokratske države.”
Smatra da Rusija nema interesa u izmjenama Izbornog zakona.
“Rusija će reći, kao što je Dodik rekao, da Hrvatima treba osigurati da mogu sami izabrati člana Predsjedništva, odnosno da im treba teritorij unutar Federacije BiH. Da je on rekao da im treba teritorij unutar BiH, ja bih se složio. Ja bih sutra potpisao da gospodin Dodik se odrekne u korist Hrvata općina koje su bile većinski hrvatske prije rata. To mi ne dirajte. To smo mi okupirali, protjerali Hrvate i Bošnjake, to je sada naše, a vi Hrvati, eto vas tamo sa Bošnjacima pa vi tražite tamo svoj entitet. To je njemu lako reći. Današnji HNS i HDZ BiH, ako vi kažete da ste konstitutivan narod, i niti jednom riječju bilo kome ne predočite da nemate problema u RS-u, nego samo u FBiH, onda je to licemjerstvo za mene. ako govorimo o konstitutivnosti, onda moramo govoriti o konstitutivnosti na prostoru cijele BiH ili da govorimo o konstitutivnosti na području FBiH. Tamo smo “konstitutivni”. I tamo nam ne smeta da su nam u Vladi tri ministra Hrvata po nalogu Dodika, tamo nam ne smeta da su u Vijeću naroda u Klubu Hrvata Dodikovi Hrvati. I o tome ni riječi ni Milanović ni Plenković ni Grlić Radman koji je previše tu, pa i ti iz Rusije. Za razliku od Federacije gdje kaže mi moramo imati ta i ta prava.”
Nije umjesno surađivati sa čovjekom koji je pod sankcijama SAD-a
Ističe da je HNS imao nekoliko prijedloga izmjena Izbornog zakona.
“Ovdje se nametnulo pitanje Doma naroda, a onda je HNS, a prije svega HDZ nametnuo i izbor člana Predsjedništva. Iz tih razloga što je gospodin Čović izgubio zadnje izbore od Željka Komšića, onda je HNS na čelu sa HDZ-om radikalizirao maksimalno tu situaciju. Osim priče za Dom naroda, tu se uvrstila ta priča o legitimnom predstavljanju i u Predsjedništvu. Mislim da bi najregularnije bilo da se Predsjedništvo, mislim da ništa protiv nemaju ni stranke s bošnjačkim predznakom, bira u Parlamentu BiH od izabranih zastupnika u Zastupničkom domu, potvrđenih u Domu naroda, itd. Tu bih ja volio da je gospodin Radman razgovarao sa Lavrovom na tu temu. Taj srpski član Predsjedništva će biti izabran voljom srpskog naroda kroz Zastupnički dom. Nema veze Dodik je kandidat u Zastupnički dom, izaberu ga, potvrdi ga Dom naroda i nikakvih problema. Mislim da je to najlakši put. Ali tamo ne pokušava ove neko da dirne. Poglavito u zadnje vrijeme kad imamo sankcije prema članu Predsjedništva i predsjedniku SNSD-a i nisam siguran da je umjesno i surađivati i imati tijesnu saradnju sa takvim jednim čovjekom. Čovjek koji je u sankcijama zbog korupcije i koruptivnih radnji. Vi trčite njemu da eventualno svoj problem riješite s njim, da vam on pomogne. Dodik ne može pomoći Čoviću ni HDZ-u ni HNS-u u rješavanju ovih problema. Mogu pomoći samo predstavnici i zastupnici iz bošnjačkog reda.”
Jurišić kaže da Čovića i Dodika vežu možda nekakvi poslovi, možda rad za nekakve službe.
“U svakom slučaju, to je velika greška. Moraš biti dobar i surađivati sa onima s kojima živiš u neposrednoj sredini. Znači mi ne možemo riješiti, kao Hrvati, to pitanje Doma naroda, pitanje Predsjedništva, bez tijesne suradnje i dogovora sa Bošnjacima. Ne možemo. Džabe Milanović, džabe Vučić, džabe Erdogan, džabe svi – ne možemo dok ne sjednemo i ljudski, džentlmenski se ne dogovorimo sa predstavnicima Bošnjaka.”
Nijedan Hrvat, niti Bošnjak, iz BiH nije otišao zbog Izbornog zakona
Ističe da sudbina BiH neće ovisiti o izmjenama Izbornog zakona.
“Ima li Republike Srpske bez Hrvata? Vidite da ima. Dodik će naravno zadržati 2% Hrvata, mora imati. Vidite da ima Rs-a. Pa i bez Bošnjaka. Kaže neće biti BiH bez Hrvata. Ma biće je. Sele Hrvati, sele Bošnjaci, sele Srbi. Bojim se da je neće biti bez sviju nas ako ovako nastavimo za 50 godina. U povijesti je sto godina ništa. Svi će otići jer se ne rješavaju egzistencijalna pitanja. Jedna nesigurnost vlada. Ne zbog Izbornog zakona. Nijedan Hrvat, niti Bošnjak, iz BiH nije otišao zbog Izbornog zakona.”
Na pitanje zbog čega je HDZ-u i HNS-u Izborni zakon iznad svega, odgovara: “Tu je i sam Čović koji je pri kraju političke karijere i vidi šansu da bi on bio taj koji bi trebao biti izabran u Predsjedništvo, ima se namjeru kandidirati. Po ovom Izbornom zakonu koji je aktuelan nije mu sigurno da će biti član Predsjedništva. Mislim da postoje te frustracije. Siguran sam da bi, kad bi bili neki drugi akteri u razgovorima, dogovorili Izborni zakon. Ovo se sve vodi tako da je za Čovića i prema Čoviću. Unutar hrvatskih političkih stranaka, HNS-a, tamo imate virtualnih nekoliko predsjednika političkih stranaka koji iza sebe nemaju ama baš nikoga. Taj HNS je jednako HDZ, odnosno HDZ jednako Čović. Vidite da se na neki način promijenila i politika Vlade Republike Hrvatske. Pustite Radmana, meni je tu relevanmtan Plenković. Plenković ima problema u Briselu, jer Brisel ne gleda baš blagonaklono na ovo što Dodik radi ovdje u razvaljivanju BiH, u kršenju ustavnog integriteta BiH. I još nakon sankcija SAD-a vi ste njegov saveznik u BiH i da sad u Briselu baš gledaju na vas blagonaklono. Pa i sam Plenković je u zadnje vrijeme poslao vrlo jasne poruke gdje bi se trebalo dogovarati i ko bi se trebao dogovarati.”
HDZ može donijeti odluku da ne bude na izborima, ali će se vrlo brzo pokajati
Jurišić naglašava da je rješenje u otopljavanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH.
“Obzirom da govore o još sankcija, nisam siguran da ne postoji bojazan i kod Čovića da ne bi bio sankcioniran. I kod Izetbegovića. Da li ta ekipa može sada otopliti te odnose i dogovoriti se, ja bih volio da može. Ili to zahtijeva i traži neke nove ljude koji su spremni na kompromise i na dogovore. Birati člana Predsjedništva na direktnim izborima pa da ga potvrdi Dom naroda, na to niko neće pristati. Bojim se da je to postavljeno samo da se ne dogovorimo i da nastavimo dalje pomalo kalkulirati hoćemo li na izbore ili nećemo na izbore. Ne ići na izbore bi bilo pogubno.”
Smatra da će izbori biti održani.
“Izaći će se na izbore jer imaju Hrvati nekakva iskustva iz prošlosti, ako nisi u sustavu, gdje si. Na proteklim Općim izborima HDZ nikada više vlasti nije imao kao od 2018. I jako dobro se dogovaraju oko podjele tog kolača sa SDA. Ako ste vi u stanju blokirati formiranje federalne Vlade, ako ste u stanju blokirati izbor ustavnih sudaca, teško je pojasniti nekome da ste majorizirani.”
“Posrednici SAD-a ako dođu stvarno sa prijedlogom koji će se morati prihvatiti, ako to ne bude tako onda sigurno nema dogovora u ovom kratkom roku. Pa čak i ako zaprijete sankcijama. Svi se boje sankcija. 97% zastupnika u HNS-u je iz HDZ-a BiH. Moguća je čak i opcija da Čović podnese ostavku na čelo HNS-a pa da dođe neko drugi ko bi eventualno mogao ovo ispregovarati. Ne da će on odstupiti sa mjesta predsjednika HDZ-a, nego kada je u pitanju HNS. Izbora će biti. HDZ može donijeti odluku da ne bude na izborima, ali će se pokajati vrlo brzo”, zaključio je Jurišić za Mrežu.
SB
