Ovim prijedlogom evropski medijatori u razgovorima u reformi izbornog zakonodavstva, predvođeni Annalenom Baerbock žele, navodno, napraviti kompromis između prijedloga Hrvatske demokratske zajednice BiH i stavova probosanskog političkog bloka.
Kako otkriva portal “Istraga” na svom Twitter nalogu, predstavnici Evropske unije na pregovorima sa političkim strankama u Sarajevu o promjenama izbornog zakonodavstva namjeravaju u proces imenovanja članova Centralne izborne komisije (CIK-a) uključiti delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Kako se dalje navodi, u Komisiju za izbor članova CIK-a ušla bi tri delegata Doma naroda PSBiH, a Komisija bi odluku o prijedlogu kandidata morala donositi dvotrećinskom većinom.
Ovim prijedlogom evropski medijatori u razgovorima u reformi izbornog zakonodavstva, predvođeni Angelinom Eichhorst, žele navodno napraviti kompromis između prijedloga Hrvatske demokratske zajednice BiH i stavova probosanskog političkog bloka. Kao što je poznato, HDZ BiH u svom je prijedlogu tražio da se izbor članova CIK-a, pored Predstavničkog doma PS BiH, treba potvrditi i u Domu naroda. Imajući u vidu da u tom parlamentarnom tijelu nadmoćnu većinu imaju delegati iz HDZ-a i SNSD-a, potpuno je jasno kako u tom slučaju ne postoje ni najmanji izgledi da u CIK BiH budu izabrani članovi koji nisu po volji ove dvije stranke.
U proces imenovanja članova CIK-a @eubih želi uključiti delegate iz Doma naroda BiH. Tri člana DN bi bila članovi Komisije za izbor članova CIK-a, a Komisija bi odluku o prijedlogu kandidata morala donijeti dvotrećinskom većinom pic.twitter.com/Qj7wTMAakm
— Istraga.ba (@IstragaB) March 18, 2022
Kao što je poznato, SNSD i HDZ BiH, kao i Radončićev SBB, su od izbora novih članova CIK-a u martu 2020. godine osporavali njihovu legalnost i legitimitet. Upućena je bila i žalba Sudu Bosne i Hercegovine koji je presudio da je izbor članova CIK-a obavljen na zakonit način.
Predstavnički dom PS BiH izabrao je troje novih članova CIK-a nakon što je Komisija za izbor i imenovanje probila zakonske rok koji propisuje da je obavezna 60 dana prije isteka mandata člana CIK-a dostaviti listu kandidata Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Treba podsjetiti da je na čelu Komisije za izbor i imenovanja članova CIK-a bio Milan Tegeltija, u to vrijeme predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, današnji savjetnik Milorada Dodika.
Prema izmjenama zakona koje su predložili evropski medijatori, Komisija za izbor i imenovanja imala bi devet članova (umjesto dosadašnjih sedam). Jednog člana bi imenovao predsjednik VSTV-a između članova te institucije (do sada su bila dva člana), šest bi imenovala Administrativna komisija i to po tri iz Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta BiH, dok bi dva postavljao predsjednik Centralne izborne komisije od članova CIK-a.
Komisija za izbor i imenovanja sve odluke donosi dvotrećinskom većinom, što praktično znači da nakon što u nju budu uključeni predstavnici HDZ BiH i SNSD-a izu Doma naroda nijedan član CIK-a ubuduće neće moći biti izabran ukoliko nije po volji Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Iz ovih izmjena jasno je da evropski medijatori nisu napravili nikakav kompromis, nego su samo ponudili drugačiju formu prijedloga HDZ-a BiH čiji je cilj ponovno uspostavljanje kontrole ove stranke i SNSD-a nad CIK-om, odnosno izbornim procesom u Bosni i Hercegovini.
(“SB”)
