Pored luke i duge historije, albanski grad Drač uskoro bi mogao da postane poznat i kao mjesto nove NATO baze u regionu – i to pomorske. Upravo je to bila jedna od tema nedavnog sastanka albanskog premijera Edija Rame i Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, održanog u sjedištu Alijanse u Briselu.
Vjerujem da ćemo se uskoro vratiti u Brisel radi nastavka pregovora o tom prijedlogu”, izjavio je prethodno Rama.
Ta baza bi, kako navodi, bila u novoj luci Porto Romano, a gdje se, osim komercijalnog i trgovinskog „očekuje i vojni dio.”
Ukoliko ona zaista bude formirana, to je „znak pooštravanja politike NATO-a”, kaže za BBC na srpskom Tracey German, koja na Kings koledžu u Londonu predaje o bezbjednosti i konfliktima.
„Ta ideja je potreba Amerikanaca da ojačaju snage i zatvore prilaz Jadranu za Rusiju – ne žele da im prepuste region”, kaže za BBC na srpskom Vladan Živulović, predsjednik Atlantskog savjeta Srbije, nevladine organizacije koja promoviše članstvo u NATO Alijansi.
Albanija je članica NATO-a od 2009. godine, a baza u Draču vjerovatno neće biti prvi vojni centar Alijanse u toj zemlji – u toku je rekonstrukcija stare vazduhoplovne baze Kučova.
„To je u potpunosti inostrano finansiranje, dok ćemo za luku u Draču, naravno, sami finansirati cijeli komercijalni, a pozvali smo NATO da učestvuje u finansiranju vojnog dijela”, naveo je Rama.
„Ako to ostvarimo, to će biti nešto što ima izuzetnu stratešku vrijednost za Albaniju, ali i za sam NATO savez”, dodao je.
Prisustvo stranih sila na Balkanu posljednjih decenija nimalo nije bilo neuobičajeno, pogotovo kroz mirovne snaga tokom ratova devedesetih, poput UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini.
Veći dio regiona u međuvremenu je postao dio NATO saveza – Slovenija 2004. godine, Hrvatska 2009., Crna Gora 2017., a Sjeverna Makedonija 2020. i Alijansa njihove resurse i teritoriju, po dogovoru, također može da koristi.
Bosna i Hercegovina nije dio NATO-a, ali unutar granica i dalje ima mirovnjake – pripadnike EUFOR-a, snaga Evropske unije sa zadatkom očuvanja Dejtonskog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat.
Ni Srbija nije dio NATO, već zastupa ideju vojne neutralnosti – ipak, već 10 godina veliku pažnju izaziva status Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu.
Opširnije na portalu BBC-a.
