Ponovo je u fokusu migrantsko pitanje, lokalne vlasti u Unsko-sanskom kantonu pitaju se koga nam Evropa vraća putem readmisije. Strukturu i broj migranata u BiH istražila je Sanela Dujković.
Indijka Ranjeet Kauri u Bosni i Hercegovini našla je ispunjenje svog sna. Majka četveromjesečnog Ajana posebno ističe ljubav i poštovanje koje je dobila od prvog dana.
“Imam poštovanje, platformu da se dokažem jer u mnogim zemljama žene moraju ići dalje da bi se dokazale. Srela sam ljude koji me vole, koji me nikada nisu diskriminirali, znali su moju priču i prošlost šta sam prošla. I to je najvažnije za mene da su me ljudi prihvatili, da me vole, da su mi dali priliku da se dokažem, jednaka sam kao muškarac, izdržavam svoju familiju, zaljubila sam se u Bosanca , imam preslatko četverogodišnje dijete, šta više ja trebam”, kaže Ranjeet Kaur.
Od početka godine među evidentiranim migrantima je 25 Indijaca, a najveći je procenat Afganistanaca, potom i državljana Maroka, Kube, Konga, Pakistana Turske, Irana i Alžira. U BiH je u 2023. godini sa današnjim datumom evidentirano 2.651 stranaca, duplo manje ih trenutno boravi u prihvatnim centrima.
U prihvatnim i imagracionom centru u BiH trenutno se nalazi 1.188 ljudi u pokretu. U Ušivku je oko 170 osoba uglavnom žena i djece. Sve osobe koje se nalaze u prihvatnim centrima podnijele su zahtjev za azil, no svi znamo da to ne znači da oni svi žele da ostanu u Bosni i Hercegovini.
Među onima kojima je BiH obećana zemlja kao i Ređid je i Kineskinja koja je prije četiri dana smještena u prihvatni centar Ušivak.
“U Kini nema hrane da jedem. Kineska vlada je uzela moju i kuću mojih roditelja. Bosanci su jako ljubazni. Vjeruju u Boga i Isusa, kao ja, kao i moja familija”, kaže Shen Huying.
Uz dva prihvatna centra u Kantonu Sarajevo migranti su smješteni u cetrima u USK-u.
“Trenutno u USK boravi 459 migranata od toga 326 u prihvatnom centru Lipa, a 133 u prihvatnom centru Borići”, kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Volonteri koji rade sa ljudima u pokretu svjedoče da velika većina ima potresnu sudbinu, i nemoguć život u zemlji iz koje dolaze, bez agresivnosti i sklonosti nasilju. Nasilnika koji predstavljaju rizik i za migrante i lokalnu zajednicu ima kažu kao i u svakoj drugoj grupi.
“Definitivno, ono što čujem od njih je da među njima ima ljudi od kojih i oni strahuju. I oni budu pretučeni, opljačkani, zbodeni. Jednostavno postoje grupe koje su naklonjene kriminalu i nasilju”, dodaje Zahida Bihorac, aktivistkinja iz Velike Kladuše .
Podrutom preko BiH kreću se uglavnom muškarci bez porodica, a u posljednjih godinu dana primjetno je povećanje broja migranata iz Afrike u odnosu na raniji period.
