(…) sigurnost i suverenitet naše države.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo čelnicima EU Charlesu Michelu, Ursuli von der Leyen, Josepu Borrellu i Oliveru Varhelyiju gdje ih je obavijestio da u prethodnom periodu, ispunjavajući dio obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koje se tiču usklađivanja naše vanjske politike sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije, Bosna i Hercegovina se pridružila svim EU mjerama usmjerenim protiv onih koji su izvršili napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
“Posebno želim istaći da je to kontinuitet stava Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. godine, kojim se osuđuje aneksija Krima od strane Rusije, čime je narušen teritorijalni integritet Ukrajine i izvršen direktan udar na njen suverenitet. Dozvolite da u ime građana Bosne i Hercegovine, zajedno sa brojnim drugim zemljama, opasnu političku i vojnu aktivnost Rusije ocijenim neprihvatljivom, posebno jer se takva politika nalazi izvan normi međunarodnog javnog prava i njegovih važećih akata, kao što je to Povelja Ujedinjenih nacija.
U ovo vrijeme, kada jedna velika zemlja koristeći svoje vojne potencijale, nastoji zauzeti i sebi potčiniti susjednu zemlju, više nego ikada je potrebno evropsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU. Ta vizija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji počiva na Strategiji vanjske politike Bosne i Hercegovine.
Imajući u vidu navedeno, smatrajući kako smo svi zajedno u situaciji da sagledamo sve buduće političke i sigurnosne aspekte u Evropi, slobodan sam vas zamoliti da u okviru institucija Evropske unije stavite u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini.
Potpuno sam svjestan, kako je Evropska komisija u svome Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio još uvijek, nažalost nije.
Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata na sveukupnu sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora sa Evropskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena.
U tom periodu, treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao”, naveo je Komšić.
(NAP)
