Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde i Marinko Čavara, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, gostovali su večeras u emisiji na HRT-u, u kojoj su govorili o Izmjenama izbornog zakona BiH, ali i pregovorima u Neumu koji su trajali tri dana, ali ponovo završili bez dogovora.
Sastanci bi se trebali nastaviti u Sarajevu bez posredovanja predstavnika međunarodne zajednice, a vremena je sve manje s obzirom na to da su izbori najavljeni za oktobar ove godiine.
Konaković je naglasio da pregovori u Neumu nisu propali, ali da nisu ni uspjeli. Dodao je i to da su politički predstavnici došli čak do nekih načela oko kojih se svi slažu.
“U ta tri dana nismo došli do konačnog rješenja, ali se oko velikog broja načela slažemo. Mene to djelomično ohrabruje, međutim, za taj završni iskorak morat ćemo napraviti jedan ozbiljan i hrabar korak naprijed. Odnosi pogotovo između SDA i HDZ-a dodatno otežavaju stvar, ali smo nekako svjesni da će biti mnogo teže ako se ne dogovorimo”, kazao je Konaković.
Čavara je rekao da postoji mnogo dezinformacija oko navedenih pregovora kao i oko toga šta gtreba učiniti po pitanju izmjene Izbornog zakona i određenih ograničenih promjena Ustava BiH, ali i Federacije BiH.
“U BiH treba prvenstveno provesti odluku ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i zastupanju svih konstitutivnih naroda, a onda isto tako provesti sve presude suda iz Strasbourga. Sva rješenja koja su nudili u zadnjih šest mjeseci nisu bila prihvatljiva SDA i njihovim satelitima, zagovaraju unitarnu BiH”, naglasio je Čavara.
Vlade Simović s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, koji je također gostovao na HRT-u, skeptičan je da će hrvatska i bošnjačka politička elita unutar Federacije postići bilo kakvo rješenje.
“Ne mislim da je Neum bio nekakav svijetao iskorak prema tome – naprotiv, mislim da je to samo dodatno zacementiralo jedan već prilično radikaliziran sukob zbog kojeg nismo u mogućnosti izmijeniti one dijelove Izbornog zakona koje bi bilo itekako bitno promijeniti da bi se došlo do stabilnih i funkcionalnih vlada”, poručio je Simović.
Domagoj Knežević, savjetnik ministra vanjskih poslova RH za BiH, rekao je da je Republika Hrvatska od samog početka podržavala ovu vrstu pregovora kako bi se riješila promjena Izbornog zakona kako bi dobili temelj za odredbe koje su bile zagarantirane hrvatskom narodu kroz Washingtonski i Daytonsko-pariški sporazum i sve kasnije dogovore postizane uoči formiranja BiH onako kako ona izgleda danas.
“Najveći dobitak tih pregovora u Neumu je mišljenje Venecijanske komisije koja je direktno potvrdila da jedan od modela koje su ponudili eksperti Hrvatskog narodnog sabora u sebi akceptira implementaciju i slučaja Ljubić ustavnog suda BiH i slučaja Sejdić-Finci koji je donio Evropski sud za ljudska prava”, rekao je Knežević.
Ivica Lučić iz Instituta za historiju rekao je kako je vrlo jednostavno osigurati legitimitet izbora predstavnika hrvatskog naroda u Predsjedništvo BiH – samo se treba držati Ustava.
“Ustavom je jasno definirano da je BiH država tri konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba; ostalih – i to malim slovima ostalih, iako neki pokušavaju sada ostale pretvoriti u nekakav poseban nacionalni entitet, što nije, a to su pripadnici nacionalnih manjina, i njih je negdje 3 posto; i još je ostalo 0,7 posto ljudi koji se nisu izjasnili da pripadaju jednom od ta tri konstitutivna naroda”, naveo je Lučić.
Dodao je da s hrvatske pozicije uopće ne bi razgovarao o promjenama Ustava, već bi samo tražio da se Izborni zakon uskladi s njim.
Lučić je bio kritičan prema SDA-ovom zagovaranju građanskog modela.
“Ne radi se ni o čemu građanskom, radi se o unitarnom modelu, pokušaju da se po istom obrascu kako je to radio Slobodan Milošević sredinom i krajem osamdesetih godina… A sjetimo se da je Radovan Karadžić 1990. i 1991. godine zagovarao građansku Jugoslaviju i građansku BiH”, rekao je Lučić.
Konaković je uzvratio rekavši da je “strašno” što radi Lučić uspoređujući neke procese u BiH s onim što su radili ratni zločinci te da a priori odbija te teze.
Poručio je i kako je konstitutivnost hrvatskog naroda vrlo važna te da nikome ne pada na pamet da iz Ustava briše hrvatski narod.
Hrt
