(…) prema informacijama portala Istraga, šef Delegacjje EU u Sarajevu.
Na prvi pogled se čini da je Milorad Dodik “pokleknuo” u vezi sa angažmanom snaga EUFOR-a u BiH. Ali prijedlog lidera SNSD-a i člana Predsjedništva BiH zapravo je velika opasnost za sigurnost Bosne i Hercegovine. I u svemu tome mu, prema informacijama portala Istraga, pomaže šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
“Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti UN-a smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od Evropske unije da ALTEA nastavi svoju misiju i Bosni i Hercegovini”, objavio je u petak na svom Twitter nalogu član Predsjedništva Milorad Dodik nakon susreta sa operativnim komandantom EUFOR-ove misije ALTEA u BiH.
Nešto kasnije, Dodik je, prema informacijama Istrage, sastanku predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom kazao kako je on zainteresiran da se o angažmanu EUFOR-a odlučuje u Briselu, a ne u Vijeću sigurnosti UN-a.
Slično je ponovio i na konferenciji za novinare. Istakao je da je i Misija Altea bila korisna i da treba da ostane u formatu koji danas jeste.
“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.
“Treba zahvaliti EU na njenom prisustvu jer je to dalo uvjernje ljudima da je bezbjednost zagarantovana. Saglasni smo da je potrebno očuvati mir i stabilnost i to nema nikakvu alternativu, pokušati obezbijediti lance snabdijevanja”, rekao je Dodik.
No, šta se krill iza te izjave? Dva su ključna problema.
Prvo, Milorad Dodik želi da o angažmanu snaga EUFOR-a ne odlučuje Vijeće sigurnosti UN-a, već Brisel, odnosno institucije BiH. To znači da bi Predsjedništvo BiH trebalo odobriti konačnu odluku o angažmanu snaga EUFOR-a u BiH. Pojednostavljeno, bez koncenzusa u Predsjedništvu, odnosno bez Dodikovog glasa, ne bi mogao biti usaglašen broj vojnika EUFOR-a u BiH, kao niti njihovo kretanje i raspoređivanje. O stavu Milorada Dodika bi, tako, ovisilo djelovanje EUFOR-a u BiH.
Drugo, prebacivanjem međunarodnih snaga u nadležnost Brisela, faktički bi bio prekršen Aneks I Dejtonskog mirovnog sporazuma koji se odnosi na vojne aspekte mirovnog rješenja.
“Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva se da usvoji rezoluciju kojom će ovlastiti države članice ili regionalne organizacije i aranžmane da uspostave višenacionalne snage za vojnu provedbu mira (u daljnjem tekstu “IFOR”). Strane znaju i suglasne su da se navedene snage za provedbu mira mogu sastojati od kopnenih, zrakoplovnih i pomorskih jedinica iz država članica NATO-a i država koje nisu članice NATO-a, razmještenih u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle u osiguranju poštovanja odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu “Aneks”). Strane znaju i suglasne su da IFOR započne s provedbom vojnih aspekata ovoga Aneksa poslije prijenosa ovlasti sa zapovjednika UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a”, navedeno je u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Aneks I, član 1, tačka a.
Vijeće sigurnosti je, potom, usvojilo rezoluciju kojom je IFOR zamijenjen SFOR-om, da bi kasnije, kao pravni sljedbenici bile snage EU i NATO-a, koje bi djelovale isključivo u skladu sa ranijim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a. To je potvrđeno i u Rezoluciji 1575, donesenoj u ovembru 2004. godine.
“Potvrđuje podršku vlastima Bosne i Hercegovine snagama EU-a i kontinuiranoj prisutnosti NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni sljedbenici SFOR-a za ispunjavanje svojih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih Aneksa i dodataka i relevantnih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i da mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući korištenje sile, kako bi se osigurala usklađenost s Aneksima 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda”, navedeno je u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a.
Dakle, planovi koje je Milorad Dodik iznio u petak nakon sastanaka u sa šefom Delelacije EU u BiH Johannom Sattlerom i Operativni komandantom EU za Operaciju “Althea” generalpukovnikom Brajsom Hudetom, u suprotnosti su sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i Dejtonskim sporazumom. Ali ni Sattler niti Hudet nisu reagirali. Prema informacijama Istrage iz diplomatskih krugova, Sattler je jedan od zagovornika Dodikove ideje da se o međunarodnim snagama u BiH, umjesto u UN-u, odlučuje u institucijama Evropske unije.
SB
