Sve informacije pa i izjave treba dobro provjeriti. Ono što posljednjih godina govori hrvatski predsjednik pogotovo. Neko će vjerovatno iz Brisela doći u Bosnu i Hercegovinu ali to neće biti predsjednica evropske komisije. Milanović je i danas najglasniji borac za izmjene izbornog zakona u BiH.
O promjenama izbornog zakona u BiH vode se diplomatski tihi razgovori u Briselu. Interes je da BiH bude funkcionalna država. Ali interes evropskih zvaničnika iz Hrvatske je da Hrvati mogu birati svoje predstavnike. Pokušaji da se uspostavi treći entitet za hrvatskog predsjednika je ekstremna, ali kaže Milanović, podržati će je. Ne tako direktan Andrej Plenković, premijer Hrvatske koji kaže, Hrvati u BiH moraju dobiti svoja prava.
“Da ćemo i dalje učiniti sve da se zalažemo za njihovu jednakopravnost, i za promijene Izbornog zakona koji neće dovesti u situaciju u kojoj su Hrvati preglasani izbrnim inženjeringom i gdje iz položaja žrtve kada dignu glas, mmogu postati krivci. To je nedopustivo”, kazao je Plenković.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske je pak kazao:
“Ja želim ovom prilikom apelirati pozvati sve one Hrvatske ostrašćene ljevičare, razdragane liberale kojima je bratska sloga svih naroda prva stvar am u biti uopšte ne razumiju po meni šta je nacionalna država i kako se za nju bori, za njene interese, da ako im ovo djeluje desničarski, neka se ukrcaju za perlaz na drugu obalu, na obalu nacionalne odgovornosti, i mogu se vratiti natrag. Ili neka zamisle da je ovo bitka za ranjenike. Jer Hrvati u BiH su politički ranjenici”, naveo je Milanović.
No, za tenzije nastale nakon raspisivanja izbora u BiH bh. zvaničnici kao krivce ne vide samo Milanovića i Plenkovića, već cijele političke strukture kojima je dugogodišnji cilj da se otkine dio teritorije BIH. Tendecije za to očito postoje, ali od njih, poručuju, trebaju odustati.
“To je nešto na šta smo upozoravali i prije nekoliko godina. Dakle sva priča oko izmjena Izbornog zakona zapravo je nastavak realizacije onih težnji sa kojima smo mislili da smo završili potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma, formiranjem Federacije, završetkom rata i potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Očigledno to nije prestalo i imati ćemo i dalje problema sa tim idejama jer one jednostavno odbijaju da odu sa te historijske scene”, rekao je član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH je navela:
“Ja razumijem da postoj određeni navijački element razmijem i to da postoje određene tendencije ne samo danas nego i historijski ali da se mora prihvatiti da je BiH nezavisna suverena zemlja i da odlučuje o svojim unutrašnjim stvarima na osnovu zakona, propisa i pravila koji su prihvaćeni od državljana ove zemlje, koje su donijele institucije ove zemlje, i mi ćemo tako da nastavimo da radimo bez obzira na navijačke pokušaje koji mogu dolaziti sa lijeve ili san desne strane”, kazala je Turković.
Bh. zvaničnici kažu, sada nije atmosfera da se mijenja izborni zakon. Za šta su u jednu ruku krivi i sami Hrvati, zbog odnosa kakve su uspostavili sa Banja Lukom. Zbog toga će pokušaji da se o tome pregovara biti uzaludni, poručio je lider SDA Bakir Izetbegović. Stoga Hrvati očekuju reakciju visokog predstavnika u BiH. Najave da će u narednom periodu u BiH pristizati zvaničnici iz Brisela sa ciljem pregovora o promjenama izbornog zakona postoje, no čini se, iz BiH otići bez konkretnih rezultata.
Video pogledajte na portalu N1
