Bosna i Hercegovina mogla bi postati članica Europske unije do 2030. godine, ukoliko slovenska inicijativa dobije zeleno svjetlo na samitu koji treba biti održan u Brdu kod Kranja iduće sedmice. Mnoge u BiH je ova vijest obradovala, ali kritičari bh. vlasti podsjećaju kako naša zemlja tapka u mjestu godinama, upravo zbog nesposobnosti da se ispune uvjeti za kandidatski status. Iz Unije upozorenje da prijema u europsku porodicu neće biti sve dok svaka zemlja kandidat ne ispuni svoju zadaću.
Nakon hladnog tuša da Europska unija više ne može garantirati članstvo zemljama naše regije, kako se tvrdilo u članku Reutersa, stiže potpuni preokret.
Zalaganje Slovenaca da Unija prigrli Zapadni Balkan do kraja ovog desetljeća mnoge je europske prijestolnice šokiralo, a bh. političare i građane obradovalo.
“Jasno je odavno da zapadni Balkan treba EU, ali unutar EU postaje jasno da i Evropska unija treba zapadni Balkan. Imao sam priliku to vidjeti na Strateškom forumu Bled. Očekujem da ta svijest nastavi sazrijevati i na predstojećem samitu na Brdu kraj Kranja. Države trebaju naravno da ispune sve uvjete, ali uz jasnu i kredibilnu perspektivu i političku podršku sigurno ćemo biti lakše u stanju da to uradimo”, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.
A upravo nesposobnost bh. političara da išta urade da bi zemlju približili europskim standardima, zaprepaštava Ivanu Marić.
“Mene iznenađuje drskost bh. političara koji nisu u stanju da ispune nijedan uvjet EU. Ne da ne mogu, nego ne žele to da urade. Pogotovo jer se to odnosi na pravosuđe, na zakon o javnim nabavkama, suzbijanje korupcije i nepotizma – a onda se obraduju kao pozivu EU da će ih primiti”, kazala je Ivana Marić, analitičarka.
“Godinu dana kasnije, nemamo ništa”
Koliko bh. vlasti ne rade, svjesni su i u Briselu.
“Imali smo tri člana Predsjedništva prije godinu dana u Briselu, kojom prilikm je jasno rečeno da je put otvoren ali treba pokazati opredjeljenost. Tada je rečeno da se mora usvojiti tri zakona. Godinu dana kasnije, nemamo ništa. Šta je zaključak? Mi radimo svoj dio zadaće, ali izostaju potrebna djelovanja od domaćih političara”, kazao je Johan Sattler, šef Delegacije EU u BiH.
Zbog sporog napredovanja ka Uniji, i sami političari priznaju da je teško održavati pozitivno rasploženje građana prema priključenju Europskoj uniji. Građani koje smo anketirali, podijeljenog su mišljenja.
Ipak, još nema garancija da će slovenska ideja o prijamu Zapadnog Balkana do 2030. dobiti široku europsku podršku, ali je dobro što će sigurno otvoriti raspravu te prokazati one faktore koji ne žele proširenje, smatra Saša Magazinović.
“Po prvim rekacijama vidimo da je ona već ispunila svoj cilj, a to je da ogoli politiku pojedinih zemalja koje su protiv proširenja. I mislim da će ona rezultirati vrlo jasnim stavom, i dijalogom u okviru institucija EU da li zaista žele ili ne žele naše države u članstvu Europske unije”, kazao je Magazinović.
Balkanske države mnogo očekuju od skupa na visokoj razini u Sloveniji, a pogotovo one koje iščekuju konačan početak pregovora o članstvu, premda su sve uvjete za to odavno ispunile.
BiH godinama čeka zeleno svjetlo za kandidatski status, koji izostaje zbog inertnosti bh. političara.
n1
