“RS je mogla završiti 2022. da se ne zaduži ni jednu KM, ali u tom slučaju ne bi moglo biti rasta plata, penzija, socijalnih davanja i ostalog”, poručio je Višković.
Vlada Republike Srpske nastavlja da se zadužuje. Naime, plan je zaduženje od dodatnih 30 miliona maraka aukcijom trezorskih zapisa, čime će se ukupno zaduženje RS-a putem Banjalučke berze u ovoj godini popeti na vrtoglavih 386 miliona KM. Rok dospijeća je u maju sljedeće godine. A baš 2023. godine, između ostalog, dospijeva i glavnica za vrijednosne papire koje je Vlada RS-a prodala na Bečkoj berzi u vrijednosti oko 180 miliona eura.
Budžet RS-a nikada veći, ali od 4,1 milijarde, koliko je planirano za 2023. godinu, skoro četvrtina tih sredstava, to jeste oko milijardu maraka je usmjereno za servisiranje dugova i obaveza koje pristižu u toj godini. Prema riječima premijera i mandatara Radovana Viškovića, u odnosu na BDP dug je smanjen, te RS može servisirati svoje obaveze.
“RS je mogla završiti 2022. da se ne zaduži ni jednu KM, ali u tom slučaju ne bi moglo biti rasta plata, penzija, socijalnih davanja i ostalog”, poručio je Višković.
Kako kaže, dosadašnja zaduženja su išla po nižim kamatnim stopama. Prema riječima predsjednika RS-a Milorada Dodika, zaduženja su sasvim normalne finanijske operacije na tržištima. Dodaje da će ipak u 2024. godini biti značajno manje isplate dugova.
“Ova vlada je bila ranije napadana zašto je izašla na Bečku berzu i zašto je povukla taj novac, a ja ću vam reći da je to bila fiksna kamata i da danas kamata na otvorenom tržištu u Evropi za ovaj region prelaze već sedam posto”, kaže Dodik.
A baš je posao s obveznicama na Bečkoj berzi i otplata tog duga jedan od većih izdataka kada je riječ o narednoj godini, a prema riječima ekonomskog stručnjaka Zorana Pavlovića, Vlada je dala ozbiljne garancije.
“Ima jedna klauzula koja je definisala da u slučaju da onaj ko emituje obveznice ne bude u mogućnost da isplati vlasnicima obveznica novac, oni će imati pravo da zaplijene bilo koju kompaniju ili firmu u kojoj je većinski vlasnik Vlada, minimum 51 posto”, pojašnjava Pavlović.
“Mi ćemo ovaj servis vratiti i ostati solidan finansijski partner onima koji su imali povjerenje, tako da mi ne vidimo neko opterećenje”, tvrdi Dodik.
Poznavaoci ekonomskih prilika kažu da je politika zaduženja pogrešna i da postoji mogućnost da kreditori izgube povjerenje.
“Oni nas konstantno ubjeđuju da što se više zadužujemo nama je sve bolje, čak i sada kada se zadužujemo da vratimo zaduženja. Doći ćemo u situaciju da se više nećemo moći zadužiti i servisirati prethodne dugove. S obzirom na to da su otplata vanjskog i unutrašnjeg duga prvi na listi prioriteta, doći ćemo u situaciju da novac penziju, obrazovanje, policiju i sve javne službe moramo prvo dati stranom ili domaćem kreditoru”, upozorava za FTV Siniša Vukelić, urednik poslovnog portala Capital.
Vukelić dodaje da je kreditni rejting Bosne i Hercegovine na korak do kategorije smeće, te da će za svako naredno zaduživanje garancije biti mnogo veće, u vidu najvećih kompanija koje se nalaze u državnom vlasništvu.
SB
