Godina je od donošenja izmjena Krivičnog zakona kojim je zabranjeno negiranje genocida. U toku tog perioda Memorijalni centar Srebrenica je zabilježio 693 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regije. Zabrinjava to što ne pristiže baš nikakva reakcija državnog tužilaštva koje nije podiglo nijednu optužnicu.
Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica navodi 476 slučajeva negiranja genocida u Srbiji, dok za BiH konstatuju da je zakon kojeg je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, ušutkao negatore. Spisak top deset negatora ne iznenađuje, ubjedljivo na prvom mjestu član Predsjedništva BiH Milorad Dodik
“Milorad Dodik je nastavio negirati genocid i nakon stupanja na snagu izmjena KZ BiH i to je učinio 11 puta u našem tom izvještajnom periodu. Ne vidim svrhu postojanja tog zakona ukoliko taj Zakon ne može biti na bilo koji način primijenjen, i ukoliko se neće nositi na one koji u javno i u medijskom prostoru negiraju genocid. Poražavajuća je činjenica da smo imali obustavu postupka protiv njegovog savjetnika Kovačevića gdje je bilo nedvosmisleno jasno u medijskom prostoru negiranje genocida”, naveo je Edin Ikanović, član istraživačkog tima MC-a.
U ukupni zbir Izvještaja ne ulazi i posljednje jučerašnje negiranje genocida Milorada Dodika, koje očekuje novu krivičnu prijavu.
Destimulativno ponašanje Tužilaštva BiH gdje sjede oni koji nemaju hrabrosti da provode zakon nad onima koji mogu sutra na neki način utjecati na njihovo karijerno napredovanje ili imenovanje, poručuje potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić, dok Senad Pećanin koji potpisuje bosansko izdanje Izvještaja o negiranju genocida postavlja pitanje – da li institucije BiH, u ovom slučaju Tužilaštvo BiH žele i hoće ostvarivati svoju Ustavom i zakonima dodjeljenima ulogu?
“Kao i za svako drugo krivično djelo, ukoliko nadležni organi, prije svega Tužilašvo, a onda i sudovi ne procesuiraju osobe za koje postoji dovoljno indicija ili dokaza da su počinili neko krivično djelo normirano zakonima države BiH onda je jasno da ono što govore svi izvještaji i domaći i strani o stanju u pravosuđu, da pravosuđe jeste ključni problem paralize i izuzetno lošeg funkcionisanja države BiH”, istakao je novinar i advokat Senad Pećanin.
“Tužilaštvo BiH i po službenoj dužnosti je u nekim ranijim slučajevima postupalo, a ovdje neće da postupaju ni po prijavama građana. Njihovo nepostupanje je destimulativno po građane u smislu prijavljivanja ovakvih slučajeva i oni koji negiraju genocid, ‘igraju’ između ostalog, na tu kartu da će građani odustati da ih prijavljuju jer vide da Tužilaštvo ne radi svoj posao”, dodao je Ramiz Salkić, potpredsjednik RS.
Ukupan broj medija koji su negirali ili poslužili kao platforma za negiranje genocida je 69. Većina ih je iz susjedne Srbije i Republike Srpske. Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava u svom ranijem gostovanju za N1 istakla je da Republika Srpska prenosi ono što se misli u Srbiji.
“U Srbiji ne postoji nijedno ograničenje i neće sigurno još dugo, zato što to je to jedna politika koja se oslanja na to da još uvijek postoji mogućnost za realizaciju ‘srpskog sveta’ pogotovo u novonastalim okolnostima, znači to nije bio genocid, nego je to bio oslobodilački rat Srba u BiH, to traje sve vrijeme, ali je u zadnje vrijeme toliko intenzivirano da vi ne čujete nikakvo drugačije mišljenje”, kazala je za N1 Sonja Biserko 11. jula u emisiji Dan uživo.
Podsjetimo na kraju, upravo zbog historijskog revizionizma pomenutog u Izvještaju, da je genocid u Srebrenici dokazan kroz brojne presude Haškog tribunala, između ostalog, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Ljubiši Beari, Zdravku Tolimiru, Vujadinu Popoviću, Radislavu Krstiću i brojnim drugima.
N1
