Ukoliko nametne kratkoročnu odluku, kojom će prilikom formiranja Vlade FBiH zaobići potpredsjednika Federacije BiH Refika Lendu, Schmidt bi mogao ugroziti parlamentarnu većinu okupljenu oko HDZ-a BiH. A stranka čije interese Schmidt zastupa, HDZ BiH, dakle, ne želi trajne izmjene Ustava Federacije BiH kojim bi pozicija te stranke bila dovedena u pitanje nakon izbora 2026. godine.
NES i SBiH ne žele privremeno, HDZ BiH ne želi trajno rješenje. Te dvije činjenice pred visokog predstavnika Christiana Schmidta postavljaju (ne)rješiv problem. Ukoliko nametne kratkoročnu odluku, kojom će prilikom formiranja Vlade FBiH zaobići potpredsjednika Federacije BiH Refika Lendu, Schmidt bi mogao ugroziti parlamentarnu većinu okupljenu oko HDZ-a BiH. A stranka čije interese Schmidt zastupa, HDZ BiH, dakle, ne želi trajne izmjene Ustava Federacije BiH kojim bi pozicija te stranke bila dovedena u pitanje nakon izbora 2026. godine.
Privremeno rješenje
“Visoki predstavnici mogu donositi odluke, koje su kratkoročne odluke. Jedino predstavnici tri konstitutivna naroda i svi oni koji legitimno budu izabrani mogu u parlamentima Bosne i Hercegovine promijeniti izborno zakonodavstvo, eventualno promijeniti ograničeno Ustav i stvoriti jedan ambijent da više nikada ne stavljamo ovu temu”, kazao je u utorak predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
“Visoki predstavnici mogu donositi odluke, koje su kratkoročne odluke. Jedino predstavnici tri konstitutivna naroda i svi oni koji legitimno budu izabrani mogu u parlamentima Bosne i Hercegovine promijeniti izborno zakonodavstvo, eventualno promijeniti ograničeno Ustav i stvoriti… pic.twitter.com/7NKsqiqAQD
— Istraga.ba (@IstragaB) April 11, 2023
Dakle, predsjednik HDZ-a BiH jasno je stavio do znanja da podržava donošenje samo jednokratne odluke na osnovu koje bi, za ovaj izborni ciklus, bilo omogućeno formiranje Vlade FBiH bez saglasnosti oba potpredsjednika Federacije, kako je to propisano Ustavom FBiH.
Schmidt bi, dakle, po Čovićevoj želji morao donijeti odluku kojom ne bi mijenjao Ustav F BiH, već bi, na neki način, on nametnuo odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH i proglasio Nermina Nikšića za premijera Federacije. I to bez potvrđivanja u Predstavničkom domu FBiH, jer bi u tom trenutku bila ugrožena i parlamentarna većina.
“Za NES i SBiH nisu prihvatljiva kratkoročna rješenja za imenovanje Vlade FBiH”, saopćio je još sredinom marta predsjednik NES-a Nermin Ogrešević koji je kazao da zastupnici ove dvije stranke sigurno neće podržati Vladu FBiH imenavanu bez potpisa potpredsjednika Federacije iz reda Bošnjaka.
NES i SBiH u Predstavničkom domu FBiH imaju devet zastupnika (računamo i Arnela Isaka). Bez tih devet ruku, stranke potpisnice koalicijskog sporazuma (HDZ BiH (15), SDP (15), NiP (7), NS (6), PDA (1) i BHI FK (1) ) imaju 45 ruku. Potrebna većina za potvrđvanje Vlade FBiH u Predstavničkom domu je 50. Dakle, ako NES i SBiH ostanu kod ranije iznesenih stavova, i kratkoročno rješenje koje zagovara Dragan Čović neće garantovati imenovanje nove Vlade FBiH. Osim ukoliko se Christian Schmidt ne odvaži i ne donese odluku o imenovanju Vlade FBiH sa Nerminom Nikšićem na čelu.
Dugoročna rješenja
I stranke osmorke i opozicione SDA i DF zagovaraju dugoročne izmjene Ustava FBiH, odnosno izmjene odredbe koja propisuje da Vladu FBiH imenuje predsjednik uz saglasnost oba potpredsjednika. Dragan Čović je otvoreno protiv dugoročnih izmjena Ustava.
U OHR-u su proteklih mjeseci razmatrane dvije opcije. Prema jednoj, (pot)predsjednik Federacije koji želi blokirati imenovanje Vlade FBiH mora u Domu naroda FBiH imati podršku 2/3 kluba konstitutivnog naroda kojem pripada. Druga opcija je da mu je potreba podrška 3/5 kluba.
Prva opcija ne ide u prilog HDZ-u BiH, jer bi nakon 2026. godine, ovisno o rezultatima, pozicija te stranke bila ugrožena. Na tabeli možete vidjeti raspored delegata u Domu naroda FBiH.
Dvotrećinska podrška u određenom klubu znači podrška 16 od ukupno 23 delegata. Ukoliko bi bila nametnuta takva odredba, to bi značilo da pozicija (pot)predsjednika Federacije, za koju je u prvom krugu potrebno jedanaest ruku, ne garantuje učešće u Vladi FBiH. Dovoljno je, recimo da druge političke partije imaju 8 delegata u klubu naroda čiji (pot)predsjednik ne učestvuje u vlasti, i njegov će stav biti nebitan. Pojednostavljeno, nakon izbora 2026. godine HDZ BiH dobije 15 delegata u Klubu Hrvata. Taj broj bi im garantovao (pot)predsjednika iz reda hrvatskog naroda, ali ne i učešće u vlasti. Naime, kantoni sa bošnjačkom većinom (TK, ZDK, USK, KS, BPK) daju ukupno šest delegata iz reda hrvatskog naroda. Stranke sa sjedištem u Sarajevu, recimo, imaju kapacitet i da izaberu najmanje jednog delegata Hrvata iz SBK, što bi značilo da samo jedna ruka može presuditi da HDZ ode u opoziciju.
Upravo zbog ovoga čelnici HDZ-a su protiv takvog rješenja (2/3).
Druga opcija je podrška 3/5 delegata. Ukratko, (pot)predsjednik Federacije koji ne želi staviti svoj potpis na odluku o imenovanju Vlade FBiH mora u klubu konstitutivnog naroda kojem pripada imati podršku 14 delegata. Onaj (pot)predsjednik koji nema podršku 14 delegata u određenom klubu Doma naroda FBiH može biti zaobiđen prilikom imenovanja Vlade FBiH. Ova opcija više odgovara HDZ-u BiH. Evo i zbog čega.
HDZ BiH je neprikosnoven u Posavskom kantonu, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10. Ovih pet kantona daje ukupno 17 delegata iz reda hrvatskog naroda. Preostalih pet kantona daje ukupno šest delegata u Klubu Hrvata, što je nedovoljno da bi se zaobišao HDZ BiH ili stranke okupljene oko HNS-a. Prilikom popunjavanja aktualnog saziva Doma naroda FBiH, HDZ BiH je dobio četiri delegata iz HNK, tri delegata u SBK, jednog delegata u Livnu, četiri delegata u ZHK, jednog delegata u Posavini i jednog delegata u ZDK. To je ukupno 14 delegata i HDZ-u, faktički, nije potrebna podrška ni HDZ-a 1990 koji, u saradnji sa partnerskom strankom iz Livna, ima četiri delegata.
No, opcija sa 14 delegata u ovom trenutku predstavlja problem strankama iz Sarajeva koje prate stavove HDZ-a BiH. SDA i DF, naime, imaju u Klubu Bošnjaka 13 delegata, a NES (2) i SBiH (1) tri. I u dijelu Međunarodne zajednice postoji strah da bi Refik Lendo mogao osigurati podršku 14 delegata čime bi osigurao zaštitni mehanizam za učešće u Vladi FBiH. Ali potpredsjednik iz reda srpskog naroda Igor Stojanović bi u ovom slučaju izgubio zaštitne mehanizme, tako da bi stranke Trojke (SDP, NS i NiP), mogli ostati bez ministara u Vladi Federacije.
istraga.ba
