Također je navedeno da je “proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim simbolom nepotrebno naštetilo ugledu Republike Hrvatske” te da takvo tumačenje Hrvatska “najoštrije odbacuje”.
“Hrvatska je apelirala na austrijsku izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima za vraćanje hrvatskog povijesnog grba na spomen-kamen Počasnog bleiburškog voda na Bleiburgu”, rekao je u srijedu u izjavi za novinare ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman tokom radnog posjeta Beču.
Ministar se sastao sa svojim austrijskim kolegom po dužnosti Alexanderom Schallenbergom s kojim je, među ostalim, razgovarao o za Hrvatsku osjetljivom pitanju, a to je uklanjanje povijesnog grba s prvim bijelim poljem na Bleiburgu.
“Iako mi znamo da je to pitanje savezne zemlje i lokalnih vlasti, ali sam svejedno ipak apelirao na izvršnu vlast da pomogne u nastojanjima kako bi se taj grb vratio na način da se pojasni da je to povijesni grb i da ga ne treba dovoditi u vezu s režimom za vrijeme Drugog svjetskog rata”, rekao je Grlić Radman.
Grb, koji se nalazio na privatnom posjedu austrijske udruge Počasni bleiburški vod, uklonjen je u maju a MVEP RH je reagirao prosvjednom notom u kojoj je istaknuo kako je “sam grb stoljećima bio sastavni dio heraldike Habsburške Monarhije i kao takav često je istican na raznim povijesnim građevinama i u raznim povijesnim spisima, stoga nema i ne može imati protuustavne konotacije”.
Također je navedeno da je “proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašističkim simbolom nepotrebno naštetilo ugledu Republike Hrvatske” te da takvo tumačenje Hrvatska “najoštrije odbacuje”.
Grlić Radman je svom kolegi spomenuo i želju hrvatske vlade da se hrvatski jezik u Austriji tretira kao poseban i “razdvoji od umjetne jezične tvorevine – tzv. BKS (bosanski/hrvatski/srpski) jezik”.
Kazao je da je austrijsko ministarstvo obrazovanja preporučilo 1996. godine “taj umjetni jezik koji je nama neprihvatljiv, tzv. BKS” i rekao je da RH traži da se “hrvatski jezik razdvoji u osnovnim školama, srednjim školama, u gimnazijama i da se tretira kao poseban jezik s obzirom na povijest jer znamo da je hrvatski jezik još u vrijeme Habsburške Monarhije bio službeni jezik, a danas je službeni unutar EU-a kao 24. jezik”.
Što se tiče stanja u BiH, složili su se da je nužno osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Austrija podržava napore i aktivnosti koje ulaže visoki predstavnik u BiH kada je u pitanje osiguranje političke participacije hrvatskog naroda.
SB
