Vrući toplinski val osjetio je svoju prisutnost diljem južne Europe i sjeverozapadne Afrike, a Bosna i Hercegovina snosi najveći teret njegovog utjecaja. Nedim Sladić, renomirani bh. meteorolog, prognozirao je visoke temperature i dugotrajne vrućine u regiji. U nedavnom ažuriranju upozorio je da najgore tek dolazi, jer se najtopliji dani 2023. brzo približavaju.
Sladić je naveo da će u nedjelju, a posebno početkom sljedećeg tjedna, uslijediti jačanje termobaričkog grebena nakon blagog i kratkotrajnog sniženja temperature idućeg dana. Ovaj pad će biti gotovo neprimjetan ako se uzmu u obzir trenutne temperaturne vrijednosti, koje su još uvijek iznad 30°C, kao što smo ranije spomenuli. Stoga drugog dana vikenda i na početku tjedna (ponedjeljak-utorak) očekujemo najvišu temperaturu zraka u 2023. godini, u pojedinim područjima i preko 40°C. Mora se priznati da je ovakva toplina za mnoge ljude pretjerana, s obzirom da je ljeto. Ipak, sa sigurnošću možemo reći da će nedjelja i ponedjeljak biti izrazito spari.
U sklopu svoje dužnosti pružao je pomoć i pomoć svojim kolegama meteorolozima, posebice onima iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske.
U kratkoročnom vremenskom okviru možemo predvidjeti parametre volatilnosti. Na taj način možemo napraviti grubu procjenu određenog područja gdje je vjerojatnost da će se isti događaj dogoditi najvjerojatnija. Upravo su to uspjeli stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike Hrvatske. Na temelju sinoptičkih uvjeta i stručnosti dežurnog meteorologa izradili su i objavili prognozu. Međutim, okolnosti koje su se dogodile u ranim jutarnjim satima srijede bile su prilično neuobičajene. Vrlo je rijetko da se vremenska prognoza smatra netočnom, budući da stopa točnosti prvog dana prelazi 95%. Šira javnost teško razumije, ili svojevoljno odbija shvatiti, činjenicu da je predviđanje lokalnih pljuskova ili razvoja konvektivne naoblake iznimno zahtjevan zadatak.
Kroz vlastito iskustvo nedvojbeno ste primijetili brojne prilike u kojima kiša pada na jednu stranu ulice, dok samo nekoliko metara dalje druga strana ostaje suha. Ovaj fenomen nije rezultat geoinženjeringa; oduvijek postoji. Međutim, još uvijek je nemoguće točno predvidjeti hoće li katastrofa pogoditi vašu ulicu ili susjedstvo. Zamršenost ovih procesa je presitna i odvija se unutar vremenskih okvira koji se ne mogu lako replicirati horizontalnom rezolucijom. Samim tim, radar služi kao jedina dopunska alatka”, rekao je Sladić.
Dodatno je pojasnio podrijetlo vremenskih nepogoda koje su danas uočene u Hrvatskoj i Sloveniji.
Planetarni granični sloj složen je fenomen koji uključuje izmjenu turbulentne kinetičke energije. Unutar ovog graničnog sloja postoji područje poznato kao siva zona parametrizacije, koja je trenutno u fokusu brojnih znanstvenika diljem svijeta. No, za potrebe ovog narativa ključno je razumjeti termodinamičku pozadinu olujnog sustava koji je krenuo iz Francuske, doputovao do Slovenije i u srijedu ujutro oslabio nad sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske. Ovaj sustav je bio potaknut toplinskom energijom koja je bila dostupna u poslijepodnevnim satima iz zapadne Europe, kao i vlažnim zrakom koji je naišao na granicu između svježije zračne mase sa sjeverozapada i vrućeg afričkog zraka s juga. Interakcija između ovih zračnih masa dovela je do kontinuiranog kretanja zračne čestice prema gore, što je rezultiralo hlađenjem, širenjem i kondenzacijom. U konačnici, ovaj je proces doveo do snažnih oluja zbog jakih uzlaznih strujanja zraka. Jedna od tih oluja razvila se u superstanični ili mezoskalni konvektivni sustav (MCS), u kojem je vrtlog igrao značajnu ulogu. Kolebanje tlaka zraka uzrokovano izraženim gradijentom temperature ima značajnu ulogu u jačanju vjetra u cijelom atmosferskom stupcu. Ovaj fenomen, poznat kao smicanje vjetra, često dovodi do promjena u smjeru vjetra dok se kreće kroz različite slojeve atmosfere. Helicitet ili helicitet oluje, kritični parametar za smicanje vjetra, prvenstveno je koncentriran unutar prvih 3 do 6 kilometara atmosfere. To je matematički prikaz produkta vektora brzine i vrtložnosti.
Prema Markowski i Richardson (2010), za održavanje superćelije jedan od faktora je postojana vrtložnost, ali i da smicaj vjetra u prvih 6 kilometara visine prelazi prag od 20 ms^-1, odnosno 72 kmh^-1. Takav kriterij je bio vidljiv na materijalu nad zapadom Europe, pogotovo nad Francuskom. S obzirom na to da je superćelija nastala u kasno poslijepodne, očekivanja su bila da će slabjeti kako toplotna energija slabi. Međutim, pomalo neuobičajeno ova oluja je opstala u životu cijelu noć koja je izgubila svoju snagu premještajući se preko sjevera Hrvatske gdje je nailazila na izražen greben i stabilnu atmosferu. Dakle, ova situacija se uistinu može tumačiti kao izolovana”, naveo je.
Naveo je i kako se BiH suočavala i sa mnogo jačim vrućinama – ” juli 2007. godine kada su se temperature zraka u većini zemlje kretale od 36 do 43 °C”.
