Upisivanje imovine na Republiku Srpsku po novom Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti RS, koji je izazvao veliku političku krizu, i dalje nije počelo, niti se vodi bilo kakav upravni postupak za upis državne svojine na nekoj od oko 1.000 “spornih” nekretnina.
Kako je za portal CAPITAL potvrđeno u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove Republike Srpske, “u javnim evidencijama o nepokretnostima, koje se vode kako na teritoriji FBiH, tako i Republike Srpske, nijedna nepokretnost nije upisana kao državna svojina, tj. kao svojina SR BiH”.
“Shodno navedenom, ne vodi se nijedan upravni postupak za upis državne svojine na Republiku Srpsku. U Republici Srpskoj, kao i FBiH vode se upravni postupci za ukidanje društvene svojine koji nisu u vezi sa državnom svojinom”, kažu u RUGIP-u.
Ovaj zakon, usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske 10. februara ove godine, podigao je veliku političku krizu koja je kao rezultat imala to da ga je visoki predstavnik za BiH Christiana Schmidta privremeno suspenduje do konačne odluke Ustavnog suda BiH.
Schmidt je tada rekao da ovaj zakon ne utiče na pravosnažnost zabrane raspolaganja državnom imovinom iz 2012. godine, pa samim tim ne mijenja postojeće zakonsko stanje.
Vlasti iz Republike Srpske poručili su mu tada da ga ne priznaju jer nije ga nije potvrdio Savjet bezbjednostu UN-a i da će njegova primjena početi bez obzira na zabranu, pa je on ukazom predsjednice RS Željke Cvijanović 5. aprila stupio na snagu.
Usvojen hitno i odmah zaboravljen
Predlagač ovog zakona bila je Vlada RS koja je u prijedlogu istakla da je “potrebno usvojiti zakon kojim će se precizno regulisati nepokretna imovina koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS s obzirom na to da je ova imovina namijenjena za opštu korist i radi ostvarenja te namjene, data na upravljanje, raspolaganje i korištenje organima, odnosno subjektima koji njima neposredno upravljaju”.
Takođe, navedeno je i to da bi “nedonošenje ovog zakona moglo da prouzrokuje štetne posljedice po rad subjekata javne vlasti i nemogućnost realizovanja poslova iz njihove nadležnosti, zbog čega je ovaj akt neophodno donijeti po hitnom postupku”.
Usvojeni zakon, koji ima samo pet kratkih članova i kako tvrde naši sagovornici, vrvi od opštih mjesta i bez definisanja bilo čega što nije bilo odavno propisano na potpuno isti način, ali bez izazivanja javne sablazni i krize.
Šta kaže ovaj zakon?
Zakon reguliše svojinu na nepokretnoj imovini koja služi kao sredstvo vršenja i sprovođenja vlasti, a koju koriste subjekti koji vrše tu vlasti od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kao subjekti vlasti su imenovani RS, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji je osnivač RS, odnosno jedinica lokalne samouprave.
Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti, koju ti subjekti koriste za obavljanje njihove djelatnosti i funkcionisanje, po sili zakona svojina je tih subjekata.
Nepokretna imovina, kao i upravljanje i raspolaganje tom imovinom od subjekata javne vlasti, utvrđuje se u skladu sa posebnim zakonom.
To je sve.
Advokati: Nepodoban za primjenu, nejasan u odredbama
Banjalučki advokat Arsenije Baltić za CAPITAL kaže da ovaj zakon u suštini nije i ni podoban za neku naročitu primjenu, zato što je njime samo određeno ko su subjekti ove javne vlasti u smislu sticanja i upisivanja vlasništva na toj nepokretnoj imovini, a to je već urađeno Zakonom o stvarnim pravima.
“To je onda u suštini samo ponovljeno. Poslije toga, u zakonu je određeno da nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom subjekata javne vlasti a koju oni koriste, da je ona po sili zakona svojina tih subjekata, što je u suštini jedna tautologija (retorika). Nepokretna imovina koja se smatra vlasništvom tih subjekata, naravno da jeste njihova svojina. Ni ovdje nema ništa novo. Pretposljednja odredba kaže da će se nepokretna imovina, upravljanje i raspolaganje njome urediti posebnim zakonom, što je isto već definisano odredbom o stvarnim pravima, pa ni ovdje nisu ništa novo rekli. Da bi se donosili bilo kakvi podzakonski propisi koji razrađuju ovaj zakon, oni moraju imati ovlašćenje u zakonu, a ovdje toga nema, zbog čega je on suštinski neprimjenjiv“, kaže Baltić.
Probleme u ovom zakonu vidi i advokat Din Tešić koji kaže da Zakon o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske prvenstveno stvara nedoumice oko njegovog načina primjene, ne samo zbog toga što ga je visoki predstavnik suspendovao, već i sadržinom kojom su ostavljena neriješena mnogobrojna pitanja.
“Pitanja koja se otvaraju, a koja će izazvati sporove, su koja je to imovina potrebna za obavljanje djelatnosti subjekata javne vlasti, a koja nije. Da li su to njive i magacini? Da li je to imovina potrebna za obavljanje vlasti? U četvrtom članu određuju da se imovina utvrđuje “u skladu s posebnim zakonom”, ali uopšte ne navode koji je to zakon ili zakoni na osnovu kojih će se to utvrđivati”, zaključuje Tešić.
N1
