Veze predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa Moskvom nameću nezgodna pitanja jer se čini da Kremlj izaziva nemire na Balkanu da bi skrenuo pažnju sa rata u Ukrajini, piše New York times i dodaje da je Vučiću dojadilo da ga nazivaju „mali Putin“ koji, kako ga neki optužuju, navodno namjerava da izvrši agresiju na krhke susjede svoje zemlje na Balkanu.
Za početak, kako navodi Njujork tajms, Vučić je ironično primjetio u biblioteci predsjedničke palate: „Visok sam skoro dva metra“, aludirajući na poređenje u visini sa Putinom.
Međutim, kako primećuje Njujork tajms, iza Vučićeve opaske o fizičkom stasu, krije se ozbiljno pitanje koje muči Balkan i zaokuplja zapadne diplomate: Da li Rusija, zaglibljena u brutalnom ratu u Ukrajini, koristi Srbiju da podstakne podjele u Evropi i izazove ponovni sukob u bivšoj Jugoslaviji da bi odvratila NATO od bitke koja bijesni na istoku?
Ti strahovi su se rasplamsali kada je spor oko registarskih tablica između Srbije i Kosova doveo do protesta, blokada puteva i pucnjave — aktivirajući zvona za uzbunu u Atlantskom savezu, piše list.
„Nemiri na Kosovu i napetosti u obližnjoj Bosni i Hercegovini izazvane Miloradom Dodikom, liderom tamošnje etničke srpske enklave koju podržava Moskva, i tvrdolinijaškim hrvatskim nacionalistima, doveli su do upozorenja da Rusija pokušava da podstakne tenzije, utihnute, ali nikada stvarno riješene, iz ratova 1990-ih“, navodi se u tekstu.
Američki ambasador u Srbiji Christopher Hill je ocijenio da je Rusija koja, kako kaže, nudi samo „ekonomske ucjene“ i „haos u cijelom regionu“, našla malo onih koji bi to prihvatili.
„Uprkos uticaju Rusije na energetski sektor Srbije i uprkos njenim sveprisutnim naporima dezinformisanja ovdje, Srbi su odlučili da je njihova budućnost sa Evropom i Zapadom“, rekao je Hill.
Kako piše New York Times, ruske novinske kuće i nalozi na društvenim mrežama mjesecima su objavljivali zapaljive izvještaje o Srbima na Kosovu i u BiH koji trpe nepodnošljivo ugnjetavanje. Izvještaji, koji u velikoj mjeri ponavljaju rusku propagandu o stradanju etničkih Rusa koji žive u Ukrajini, ohrabrili su tvrdokorne, promoskovske srpske nacionaliste, dodaje list.
Slaviša Ristić, bivši gradonačelnik Zubinog Potoka, grada na sjeveru Kosova koji skoro u potpunosti naseljavaju etnički Srbi, rekao je da nikada ne bi dobrovoljno stavio kosovske tablice na svoj automobil jer bi to značilo priznavanje nezavisnosti Kosova, nešto što gotovo za sve Srbe, uključujući predsjednika Vučića, ne dolazi u obzir.
Borko Stefanović, potpredsjednik opozicione Stranke slobode i pravde, koji predsjedava odborom Skupštine Srbije za spoljne poslove, rekao je da je pitanje automobilskih tablica „toliko malo da je apsolutno smiješno“.
„Ali“, dodao je, „ovdje na Balkanu takve simbolične stvari su od ogromnog značaja“.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, tvitovao je da je razgovarao sa Vučićem o rasplamsavanju tenzija na Kosovu, izjavivši da je Alijansa, koja vodi mirovnu misiju na toj teritoriji, „spremna da interveniše ako stabilnost bude ugrožena”.
Na smirenost je pozvao i ambasador Hill, koji je u jednom intervjuu u Beogradu izjavio da je, iako smatra da je oružani sukob malo vjerovatan, rekao gospodinu Vučiću: „Ratovi su počinjali oko zemlje, novca, čak i lijepe žene. Ali ovo bi bio prvi rat za koji sam ikada čuo da je pokrenut zbog registarskih tablica.“
Visoko pozicionirani član Vučićeve stranke Vladimir Đukanović uhvatio se ideje Srbije kao osvetnika koji će „biti prinuđen da započne denacifikaciju Balkana“, što je zloslutni eho zacrtanog cilja Rusije u Ukrajini i nastojanja Beograda da „Veliku Srbiju” 1990-ih, navodi list.
Vučić, koji je javno osudio izjavu Đukanovića kao „glupu“ i „neodgovornu“, rekao je: „Mi imamo svoju državu. Nismo zainteresovani da širimo naše granice i ulazimo u bilo kakve svađe sa susjedima“.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova dolilo je ulje na kosovsku vatru prošle sedmice optužujući etničke albanske „radikale“ da pokušavaju da protjeraju etničke Srbe sa teritorije i da izazivaju nemire „kako bi pokrenuli nasilni scenario“.
New York Times podsjeća da je Putin više puta citirao vojnu intervenciju NATO u podršci odvajanju Kosova od Srbije 1999. godine kao opravdanje za agresiju Rusije na Ukrajinu, za koju tvrdi da treba da zaštiti etničke Ruse u Donjecku i Lugansku.
Većina zapadnih zemalja priznaje Kosovo kao nezavisnu državu, za razliku od Srbije, Rusije, Kine i pet evropskih država.
„Kosovo za Rusiju je savršena jeftina investicija koja samo nastavlja da daje“, smatra Vuksanović. Ipak, dodao je, sposobnost Rusije da pravi „nestašluke“ na Balkanu je ozbiljno ograničena ratom u Ukrajini.
Kao primjer navodi Dodika. Hvaleći se snažnom podrškom Rusije, predsjednik SNSD-a izazvao je potencijalno nasilnu krizu krajem prošle godine obećavši da će osnovati svoju vojsku etničkih Srba i efektivno se otcijepiti od Bosne i Hercegovine.
Ipak, u aprilu, dva mjeseca nakon početka rata u Ukrajini, Dodik je iznenada objavio da odlaže svoje secesionističke planove. „Pogledao je Ukrajinu i vidio kako je Zapad reagovao na Rusiju. Shvatio je da mora da ublaži stvari”, rekao je Vuksanović.
Dok je Rusija naširoko optužena da podstiče secesionističke ambicije Dodika, diplomate u regionu pripisuju Vučiću da ih je obuzdao, navodi New York Times.
Vučić je rekao da je razgovarao sa Dodikom o njegovom projektu, ali je odbio da kaže šta mu je rekao. Srbija je, dodao je Vučić, uvijek podržavala teritorijalni integritet BiH, kako je definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine.
Predsjednik Vučić je rekao da nema nikakve veze sa nedavnim protestima zbog registarskih tablica na sjeveru Kosova, rekavši da je tamošnjim etničkim Srbima „100 odsto dozlogrdilo“, posebno odbijanjem kosovske vlade da primjeni ključne dijelove sporazuma iz 2013. godine.
Ispod slojeva intriga i lokalnih političkih svađa, međutim, jedna stvar izgleda jasna: „Uhvaćeni smo u ratu kao što je Ukrajina, samo u mnogo manjim razmjerama“, rekao je Stefanović.
Ta borba, požalio se Vučić, dovela je njegovu zemlju u poziciju stisnutu između zavisnosti od Rusije u energetskoj i diplomatskoj podršci oko Kosova i zahtjeva od zapadnih sila da se udruže u naporima da kazni Moskvu za invaziju na Ukrajinu.
„Svakodnevno imam pritisak od njih da uvedem sankcije Rusiji“, rekao je Vučić. To se, dodao je, neće desiti, barem ne sve dok zaustavljena, 13 godina stara prijava Srbije za pridruživanje evropskom bloku ne ubrza. Više od 80 odsto Srba protivi se sankcijama Rusiji, prema nedavnom istraživanju javnog mnjenja, ističe New York Times.
Na bijes Moskve, Srbija je u martu podržala rezoluciju Ujedinjenih nacija u kojoj se traži da Rusija zaustavi svoju invaziju, glasanje koje je izazvalo uzbunu radikalnih srpskih nacionalista, koji su Vučića osudili kao „izdajnika“, navodi američki list.
Ali odbijanje Srbije da primjeni sankcije dalo je municiju onima koji na Vučića gledaju kao na rusku marionetu.
Napominjući da Srbija „ostaje jedina zemlja u Evropi koja odbija da sankcioniše Rusiju“, kosovski premijer Aljbin Kurti je u aprilu nazvao Vučića „srpskim malim Putinom“. „Mir i bezbjednost na Zapadnom Balkanu nikada nisu bili više ugroženi“, rekao je on.
Vučić je odbacio optužbe Kurtija.
„Kurti želi da bude ‘mali Zelenski’ koji se bori protiv ‘malog Putina’“, rekao je Vučić, misleći na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. „To je njegov narativ — da je Vučić strašni nacionalista koji hoće da se bori protiv svih“, zaključio je predsednik Srbije.
N1
