Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog europskog političkog foruma koji ne bi bio zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom. Tu je ideju prije mjesec dana prvi put iznio predsjednik ove države Emmanuel Macron, a o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja u Bruxellesu.
Francuska je već poslala zemljama EU non-paper, gdje iznosi ideju o stvaranju “Europske političke zajednice”.
Jutarnji list je imao uvid u ovaj francuski dokument o kojem se raspravlja u EU. Zanimljivo je da se o papiru počelo raspravljati samo par dana prije objave mišljenja Europske komisije o davanju statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata za Ukrajinu, vjerojatno i za Moldaviju, a neizvjesno je kako će se očitovati o Gruziji. Iako u EU kažu da su nakon aplikacije ovih država za članstvo o EU “slijedili uobičajenu postojeću proceduru”, jasno je da se sve odvijalo znatno brže i da se radi o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterija za članstvo. No ionako proces proširenja ovisi prije svega o političkoj volji, a nakon toga o formalnim uvjetima.
Dugotrajni proces
U Francuskom non-paperu se navodi da se od Europskog vijeća, koje se sastaje za tjedan dana u Bruxellesu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pa predlažu da se još ove godine stvori “Europska politička zajednica”.
“Koju god razinu postignemo na ovom Europskom vijeću, politika proširenja, zbog zahtjeva za neophodne reforme za pridruživanje Europskoj uniji, i trajanja koje nužno slijedi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne povijesne i geopolitičke potrebe koje proizlaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg europskog kontinenta”, piše u tom francuskom papiru, prenosi hrvatski medij.
Upravo ta dugotrajnost procesa je poslužila Francuskoj kao argument za prijedlog o “Europskoj političkoj zajednici” u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne dijeliti zajedničke demokratske vrijednosti i prinijeti zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Europe. Zajednica bi bila otvorena za sve europske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Europskom unijom. Bilo onih koje žele biti članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane s EU samo ekonomskim sporazumima.
Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Europsku uniju.
Slična Michelova ideja
Ova zajednica bi imala format “blage pravne strukture” s ovlastima donošenja odluka, ali uz poštivanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na razini šefova država ili vlada i na razini ministara.
Sličnu ideju je iznio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji ju je nazvao nešto drugačije, kao “Europska geopolitička zajednica”. Kako je Michel izuzetno blizak Macronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Europskog vijeća krajem sljedećeg tjedna.
Kada je Macron iznio prvi put ideju o “Europskoj političkoj zajednici”, s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi se bili sumnjičavi. No u ovom non paperu stoji da će stvaranje ove zajednici pomoći, a ne spriječiti integraciju u EU za one države koje to žele.
“Europska politička zajednica neće biti alternativa članstva u Europskoj uniji i neće biti zamjena za proces proširenja. Za europske države koje žele ući u EU će naprotiv biti prilika za jačanje veza s EU zemljama članicama i prije članstva, i političkih i sudjelovanjem u određenim politikama EU, uključujući i postupnu integraciju, kada je to prikladno, u europsko unutarnje tržište”, piše u francuskom non-paperu, prenosi Jutarnji.
N1
