Finska bi prema svim najavama koje dolaze iz ove zemlje trebala donijeti odluku o potencijalnom članstvu u NATO-u sredinom iduće sedmice. Nedavno provedene ankete pokazuju značajan rast podrške ulasku u Alijansu.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto je u intervjuu za Foreign Policy iznio neka od trenutnih razmišljanja unutar Vlade i same Finske uoči ove vrlo važne odluke za zemlju koja je dosada bila neutralna.
“Slažem se da se psihologija promijenila od napada na Gruziju i okupacije Krima. To se promijenilo kao rezultat tri faktora. Prvo je sposobnost ili spremnost Rusije da preuzme veće rizike, uključujući u pogledu vlastite sigurnosti i života svojih trupa nego ikada prije, jer smo bili u borbama u Ukrajini. Drugi faktor je sposobnost Rusije da mobiliše više od 100.000 vojnika na jednom mjestu, bez pune mobilizacije svoje vojske. Smatram ovo izvanrednim. Treći faktor koji se promijenio i koji je nov je [ruska] labava retorika o nekonvencionalnom oružju – nuklearnom oružju, taktičkom nuklearnom oružju, čak i hemijskom oružju. Ovo je potpuno nova situacija u Evropi kada se koristi ovakva retorika o nekonvencionalnom oružju. Ovi faktori zajedno su uticali na Finsku i način razmišljanja Finaca. Finski način razmišljanja se vrlo brzo promijenio nakon 24. februara. U martu smo već vidjeli prvo istraživanje javnog mnijenja u kojem je većina Finaca podržala ulazak u NATO. Političke stranke sada manje-više prate talas mišljenja. Vjerovatno je prvo došlo do promjene psihologije, a onda do političkih promjena nakon toga”, kaže ministar Haavisto.
Kako je to nedavno u intervjuu za N1 potvrdio i finski ambasador za BiH Kalle Kankaanpää trenutno se provodi parlamentarna procedura, istraživanje i konsultacije prije donošenja finalne odluke.
“Ministarstvo vanjskih poslova upravo je dalo parlamentu bijelu knjigu o sigurnosti u kojoj se govori o situaciji nakon 24. februara. Taj dokument sada obilazi skupštinske odbore. Ideja je da parlament formira svoje mišljenje o promjenama u bezbjednosnom okruženju, kao i o preporučljivosti ulaska u NATO. Kada parlament završi svoja razmatranja, tada će vlada tehnički biti spremna da izradi još jednu bijelu knjigu, koja zatim opisuje korake koji su uključeni. Komplikovano je, ali proces ide naprijed”, pojasnio je Haavisto.
Finska vlada se nada da će uspjeti formirati dovoljno snažnu parlamentarnu većinu koja bi podržala ulazak zemlje u NATO savez.
„NATO-u je potrebna podrška stanovništva zemlje kandidata da postane članica. Imamo istraživanja javnog mnjenja koja su jasna, više od 60 posto. Onda bismo željeli da imamo što veću većinu u parlamentu, nadamo se više od 160 poslanika [od 200]. Onda političke stranke formiraju svoje pozicije, mi ih trebamo imati. To je naravno zato što može doći do situacije da budu novi izbori dok je prijava na razmatranju od strane ostalih članica jer će taj proces potrajati neko vrijeme, možda do ili do parlamentarnih izbora u proljeće 2023. godine. Dakle, moramo imati podršku svih stranaka, ili što je više moguće, kako bi i dalje podržavali aplikaciju do sljedećeg parlamenta”, kaže Haavisto.
Veliku ulogu u svemu, a posebno u donošenju konačne odluke igra i Švedska i razpoloženje te zemlje da se pridruži ulasku u NATO. Najave iz Štokholma kažu da bi njihova odluka mogla stići polovinom maja kada se tamo očekuje i finski predsjednik. Postojale su i ideje o alternativnoj odbrambenoj uniji Švedske i Finske, ta opcija je još uvijek na stolu.
“Ljudi su pričali o takvom aranžmanu kao alternativi ulasku u NATO. Ako se osvrnete na one prijetnje koje sam spomenuo ili te promjene u sigurnosnom okruženju, savez između Finske i Švedske ne bi bio dovoljan da se uhvati u koštac s tim novim prijetnjama. To je jasno. Sada je, naravno, moguća neka vrsta pojačane saradnje unutar NATO-a kojom dvije zemlje zajedno nadziru vazdušni prostor ili nešto slično. To je moguće. Što se tiče procesa apliciranja za članstvo, čini se da je pojačana debata o ulasku u NATO pokrenula i aktivniju diskusiju u Švedskoj. Prema posljednjim anketama, javno mnijenje u pogledu pridruživanja Švedskoj malo zaostaje u odnosu na Finsku. Istovremeno, te iste ankete pokazuju da će, ako Finska zaista pristupi, to dovesti do 10 posto veće podrške za ulazak u NATO iu Švedskoj. Želim da podvučem, kao i obe naše vlade, da naše odluke da uđemo u NATO ili ne donosimo nezavisno. Mi ne možemo donositi odluku u ime Šveđana, a Švedska ne može donijeti odluku u ime Finaca. To su odvojeni procesi, ali, da, odvijaju se otprilike u isto vrijeme. To ne znači nužno da se sinhronizujemo. Također, ljudi se pitaju kako bi, na primjer, švedsko „ne“ uticalo na Finsku. Naravno, možda bismo bili tužni ako se to dogodi, ali to ne bi zaustavilo naše postupke. Mi smo nezavisni subjekti”, stav je finskog šefa diplomatije.
Nedavne prijetnje koje je Finskoj uputio hrvatski predsjednik Zoran Milanović su uznemirile političke duhove u Helsinkiju, međutim hrvatska odluka će zavisiti od Sabora, a ne od Milanovića. Haavisto i ostali predstavnici finske vlasti su svjesni da će proces potvrde biti kompleksan i dugotrajan.
“Potrebno nam je 30 odluka parlamenata da ratifikujemo sporazum o članstvu. Znamo da taj proces može trajati od četiri mjeseca do jedne godine. U međuvremenu, naravno, dužni smo i dalje paziti na vlastitu nacionalnu odbranu i održavanje naših snaga. Nećemo imati zaštitu člana 5, to je jasno. Istovremeno, mi Finci takođe volimo da ističemo da NATO ima politiku otvorenih vrata. Za NATO je važno nekako zaštititi zemlju koja je u procesu pridruživanja. Ako to ne učinite, onda nemate politiku otvorenih vrata, zar ne?”, zaključio je Haavisto.
Ukoliko Finska i Švedska odluče tražiti punopravno članstvo u NATO-u polovinom idućeg mjeseca, obje bi mogle biti smatrane pridruženim članicama NATO-a ili kandidatima za tu poziciju na narednom samitu Alijanse koji će se održati u Madridu od 28. do 30. juna.
N1
