Kako će deklarativna podrška NATO Saveza Bosni i Hercegovini izgledati u praksi? Hoće li NATO slati oružje, ali i vojne snage u BiH? Koji će biti odgovor u slučaju ruskog veta na produženje misije Althea u BiH? O brojnim bezbjedonosnim dilemama za N1 je govorio ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Sifet Podžić, podsjetivši na zaključke NATO samita održanog u Madridu krajem juna.
Još iz Madrida je Podžić poručio kako se sprema snažan odgovor na mogući ruski veto za EUFOR, kao i da je istaknuto i to da se BiH smatra dijelom jedinstvene evropske sigurnosne strukture. Ni danas u programu N1 nije krio zadovoljstvo ishodom samita.
“Prezadovoljan sam NATO samitom u Madridu i onim što nam je obećano. Gvožđe se kuje dok je vruće, a ja sam bio jako operativan i organizovao odmah nakon toga mnogo sastanaka kako bi se krenulo u operacionalizaciju stvari riješenih u Madridu“, naveo je Podžić.
Ipak, sasvim jasno, Ukrajina ostaje prioritet za Alijansu, pa Podžić kratko dodaje i to da “ne možemo biti potpuno sigurni da stvari koje su obećane za BiH neće biti potrebno usmjeriti na druge strane”.
U kojem smislu će se manifestovati podrška saveznika Bosni i Hercegovini?
Dok ministar sigurnosti ubjeđuje kako ulazak u NATO ostaje prioritet na kojem će Bosna i Hercegovina itekako raditi, mogućnost blokada već dugo stavlja upitnik na cijeli proces.
“Iz NATO-a na unutrašnje blokade reaguju tako što pomažu na druge načine kada vide da postoji želja kod ljudi da se napreduje na tom putu, kada vide da naši vojnici u tim misijama ostvaruju odlične rezultate i koji su otvorili put i meni da od saveznika možemo tražiti pomoć”, govori Podžić.
Na upit N1 o tome kako bi takva pomoć trebala izgledati, te da li bi NATO u slučaju pokušaja narušavanja teritorijalnog integritita poslao vojnike u BiH, Podžić potvrdno odgovara.
“Hoće, čvrsto sam ubijeđen da hoće. To je i jedna od mojih zabrinutosti koje sam iznio na samitu u Madridu. I dobio sam obećanje. U slučaju veta na misiju EUFOR-a u BiH u novembru saveznici imaju odgovor. To mi je čvrsto obećano i sa zadovoljstvom sam se po pitanju tog problema vratio u BiH”, prisjeća se Podžić.
Kao čvrsto opredjeljenje sprovedbi usvojenih zaključaka NATO-a u Madridu Podžić spominje i jučerašnju posjetu jednog od najviših vojnih časnika saveza, Roba Bauera, Bosni i Hercegovini.
Šta se u ovakvim okolnostima može očekivati od Rusije?
U kontekstu priče o ulasku zemlje u NATO, bh. javnost još uvijek nije zaboravila na prijetnje ruskog ambasadora Igora Kalabuhova.
“Rusija već reaguje u BiH. Imamo ozbiljnih hibridnih akcija Rusije na području Bosne i Hercegovine. Branit ćemo se, a što je najvažnije – nećemo biti sami”, odgovara na to Podžić.
No, kako će i da li će građani BiH to direktno osjetiti, Podžić nije precizirao.
“Može biti zavrtanja plina. Mi smo daleko od ukrajinskog fronta, da bismo imali napade. Ali, specijalne akcije su već počele i itekako se osjećaju. Hibridni rat od strane Rusije je itekako raspostranjen na Zapadnom Balkanu. Zbog obima napada hibridnog djelovanja je na samitu u Madridu rečeno da je moguće da Alijansa primjeni član 5. Ugovora o odbrani, a koji podrazumijeva kolektivnu odbranu saveznika i njihovih partnera”, izjavio je Podžić za N1.
Jedan od zaključaka samita u Madridu je i da će se istočna granica saveznika ojačati skoro desetorostruko, pa stoga Podžić tvrdi da Rusi neće tek tako lako moći krenuti dalje od Ukrajine.
Uslovi za ulazak BiH u NATO nije samo unutrašnje slaganje o putu BiH ka Alijansi, već i novac. Ministar odbrane BiH u Novom danu o putu BiH ka NATO-u: "GDP za Oružane snage pao na o,9, nije ni 1%. Sa takvim partnerom ne želi se razgovarati." pic.twitter.com/SSyTx4Wn5f
— TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) July 20, 2022
N1
