U samo jednom danu Bosna i Hercegovina je dobila dvije poruke koje jasno kažu da smo na pragu još veće ekonomske krize, čak i bankrota! Jer ako prestanu pristizati finansijske injekcije i krediti kako će u ovoj zemlji bilo šta funkcionisati?
Jedna poruka je stigla od specijalnog izaslanika predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan Gabriela Escobara, a druga od Aline Iancu, voditeljke odjeljenja za BiH u sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Obe su uslijedile zbog politike stvaranja kriza, nestabilnosti i napetosti, na čemu, ruku na srce, već godinama počiva i opstaje trenutni politički milje u našoj zemlji.
Tako je Eskobar na kraju svoje posjete Bosni i Hercegovini najavio ono što se dugo očekuje- sankcije protiv dužnosnika u našoj zemlji. Jasno je rekao da ne želi govori kako će biti sankcionisana Republika Srpska, jer su ljudi ovdje dovoljno propatili, ali je zato istakao da su sankcije protiv političara realna opcija. Da li je riječ o sankcijama priotiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BiH, nije ni potvrdio, ni demantovao ali je rekao: “Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri, oni moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”.
Predstavnica MMF-a Alina Iancu je bila još konkretnija poručivši da Dodikov separatizam ugrožava ekonomiju i finansije, a ukoliko se ne zaustavi posljedice bi mogle biti krajnje ozbiljne i po državu i po entitete.
“Političke napetosti koče makroekonomske politike i reforme, predstavljajući prijetnju po oporavak i perspektive rasta”, kazala je Iancu, dodajući kako su u MMF-u posebno zabrinuti zbog potencijalnog povlačenja RS iz ključnih državnih institucija, uključujući i Upravu za indirektno oporezivanje BiH (UIO).
Izjava predstavnice MMF-a da trenutna politička kriza i nestabilnost ugrožava ekonomsku i finansijsku stabilnost BiH je jako zabrinjavajuća i nije slučajna, jer posljedice mogu biti vrlo štetne za našu državu, smatra ekonomista Faruk Hadžić.
Ono što se prvo može desiti, pojašnjava, jeste da nam se smanji kreditni rejting, uz napomenu da smo trenutno samo jednu stepenicu iznad rejtinga “C”, što predstavlja ulazak u zonu vrlo visokog kreditnog rizika. Pitanje, ko će uopšte onda doći da investira bilo šta u našu državu ili ko će nam pozajmiti novac za održavanje tekuće budžetske potrošnje, bilo kojeg entiteta, ako zatreba?
“Agencije poput Moody’s-a su i u prethodnim izvještajima naglašavale da smanjenje kreditnog rejtinga može doći “u slučaju fiskalnog pogoršanja, povećanja rizika likvidnosti, kao i u slučaju bilo kakvog zastoja ili nazadovanja u reformskoj agendi, uključujući i integraciju Bosne i Hercegovine u EU”. Upravo agencije Moody’s i SP-a ozbiljno uzimaju izjave i najave MMF-a u izradi svojih izvještaja”, navodi Hadžić.
Predsjednik Odbora za privredu i finansije SDS-a Slaviša Raković kaže da se u politici često koriste teške riječi da bi naglasile kretanja koja imaju negativan trend, ali sa sigurnošću se ipak može reći da tekuća kriza koja traje od poslednjih izbora sigurno vodi cijelu zemlju u zaostajanje.
Prije svega nema i neće biti direktnih investicija, te tako ni ubrzanog rasta i razvoja. I taj rezultat, ističe, već vidimo kada se uporedimo sa regionom.
“Važno je naglasiti da politička kriza nije od juče, a čini se da glavnim protagonistima u potpunosti odgovara”, kaže Raković.
Na pitanje da li je ovaj put MMF ipak povukao crtu, te je došlo vrijeme za naplatu, Raković kaže da se još ne vidi gdje sve ovo vodi, ali je sigurno samo da rasplet ne ide u prilog prosperitetu građana.
“Partijske oligarhije brane stečeno i to je teško zaustaviti prije izbora, a u izbore ćemo ući po starom izbornom zakonu i sistemu. To je jedan od razloga zašto su partijske oligarhije relativno čvrste u svojim stavovima i što ovim izjavama ne pridaju značaj. Njima je cilj postići prividni kompromis o ne tako bitnim pitanjima, a održati izborni zakon. Uostalom, političari su zadovoljni stanjem kakvo jeste iako je činjenica da ekonomski i socijalno zaostajemo, ne samo za Evropom, nego i regionom”, zaključuje Raković.
Buka
