Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera SNSD-a, prvo je primio ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, nakon čega je imao niz sastanaka sa nižerangiranim političarima, te predstavnicima Gazproma, u vezi sa isporukom ruskog gasa BiH. Sastanak sa Vladimirom Putinom održan je na kraju ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, na kojem je razgovarano o političkoj situaciji u BiH, sankcijama koje je Zapad uveo Dodiku ali i visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu.
„Ovo je bio važan sastanak, pun razumijevanja oko važnih tema koje su i ranije bile u našem fokusu, prije svega političkih, oko Dejtonskog sporazuma i uloge Rusije koja je njegov dio“, rekao je Dodik nakon sastanka.
Uloga RS u sankcijama
Dodik je Putinu još jednom prenio stav da Christian Schmidt nema potvrdu Savjeta bezbijednosti UN-a za mandat visokog predstavnika u BiH, a da pokušava, kako je rekao, donositi odluke i upotrebljavati bonska ovlaštenja.
Bilo je riječi i o infrastrukturnim pitanjima, poput izgradnje gasovoda, ali i dvije elektrane u okolini Banjaluke i Prijedora. Dodik je upoznao Putina i sa sankcijama koje zapad uvodi u RS-u.
„To dodatno usložnjava situaciju. Obavijestio sam ga i da se održavaju izbori i pozvao me da u septembru ponovo dođem i vidimo kako se sprovode projekti, To će biti prilika da nastavimo ovaj razgovor koji je bio pun razumijevanja“, rekao je Dodik, naglasivši da Rusija cijeni ulogu RS-a, koja “nije dio sankcija Zapada”.
„Mi smo svjesni da to ne bi ni na koji način ugrozilo Rusiju. Ali, radi se o principu. Princip je veoma bitan. Neki u BiH, koji žele da uvedu sankcije Rusiji, ne vode računa o tome da je Rusija garant Dejtonskog sporazma i da je potpuno besmisleno da neko garantu svog postojanja, uvodi neku vrstu sankcija“, zaključio je Dodik za RTRS.
Balansiranje opozicije
Jasno je da u BiH nema konsenzusa između RS-a i Federacije BiH, po pitanju stava o sankcijama Rusiji, zbog protivljenja predstavnika RS-a. Međutim, opozicija u ovom enitetu već dugo nije na istom političkom kolosjeku sa vladajućom koalicijom po ovom pitanju, s obzirom da nisu prisustvovali ni posljednjoj sjednici Narodne skupštine RS, tokom glasanja o protivljenju uvođenja sankcija Rusiji. Analitičari su i tada to vidjeli kao balansiranje opozicije, čiji dignitet zadnjih godina opada, naročito zbog nejasnog stava koji zauzimaju u vezi „krupnih političkih pitanja“, koja u pravilu donose glasove na izborima.
Tako je prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, Dodiku prije sastanka sa Putinom poručio, da bi se „sastao i sa crnim đavolom, ukoliko bi mu to donijelo korist na izborima“.
„Vjerovatno tim susretom želi da povrati izgubljene poene u javnosti i na ovaj način popravi poljuljani rejting. Ako nam je prioritet EU i smirivanje tenzija i u BiH i na prostoru Zapadnog Balkana, treba voditi računa o svemu, pa i o susretima koji mogu da se protumače ovako ili onako“, rekao je Šarović, navodeći da je upravo posebna sjednica Narodne skupštine imala za cilj da osigura Dodiku sastanak sa Putinom.
Predstavnici opozicije iz RS-a, nisu podržali ni sporazum u Briselu prije par dana, rekavši da se time krše ranije odluke Narodne skupštine. Također, predsjednik PDP-a Branislav Borenović, ponavlja da je BiH uvela sankcije Rusiji.
„Ako je tako, ako nisi uveo sankcije Rusiji, zašto ne pozoveš Lavrova kod nas u Banjaluku? Ili nastavljaš po svom poznatom scenariju obmana, jedna priča u RS-u, druga u Briselu, treća u Turskoj, četvrta u Rusiji! Svaka različita, nemaju veze jedna sa drugom“, naveo je Borenović, komentarišući izjavu Dodika, koji je ruskom šefu diplomatije prenio da BiH nije uvela sankcije Rusiji, jer to nije dozvolila RS.
Prema informacijama koje je ranije objavio Evropski savjet, BiH se „uskladila sa EU”, kada je riječ o sankcionisanju pojedinaca i kompanija iz Rusije.
Dva kraja štapa
U isto vrijeme dok se član Predsjedništva BiH sastaje sa prvim čovjekom Ruske Federacije, predsjedavajući Šefik Džaferović boravi na Globalnom Baku Forumu u Azerbejdžanu, gdje je rekao da je „najveći poraz UN-a što niko više od njih ne očekuje da zaustave agresiju na Ukrajinu“.
Dok Milorad Dodik ne priznaje međunarodnu zajednicu u BiH, oličenu u visokom predstavniku, Džaferović poručuje da je međunarodna zajednica uspjela spriječiti prelijevanje rata iz Ukrajine u BiH.
„Članice Savjeta za implementaciju mira uvele su sankcije odgovornim za secesionističke aktivnosti, a visoki predstavnik je koristio svoja ovlaštenja i poništavao akte koji su protivni Dejtonskom sporazumu, čime je dat presudan doprinos stabilizaciji stanja. Zahvaljujući multilateralnoj akciji i djelovanju sistema međunarodne zajednice spriječen je najgori scenarij – prelijevanje rata iz Ukrajine na područje BiH“, poručuje Džaferović, upozorivši da će biti potrebno još opreza, mudrosti i odlučnosti, da bi se osigurala dugoročna stabilnost.
N1
