Na današnji dan, prije 20 godina, ICMP je objavio svoj prvi izvještaj o podudaranju DNK. Kao rezultat ovog izvještaja, identifikovano je tijelo 15-godišnjeg dječaka koji je nestao u Srebrenici. Ovo je označilo početak novog, revolucionarnog procesa koji koristi naprednu bazu podataka i DNK tehnologiju za identifikaciju velikog broja osoba nestalih uslijed oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava.
“Radeći sa porodicama nestalih i vladama na Zapadnom Balkanu, ICMP je postao prva organizacija koja je uspješno implementirala masovan proces identifikacije zasnovan na DNK analizi, vođen u postkonfliktnom okruženju. Korištenje DNK ne samo da je povećalo brzinu identifikacije, već je pružilo i nepobitne dokaze o identitetu osoba koji su se mogli povezati s izvornim mjestom zločina”, rekla je Kathryne Bomberger, generalna direktorica ICMP-a.
“Ovaj proces je omogućio porodicama nestalih da osiguraju svoje pravo na istinu i pravdu i postavio je temelje za nepobitno utvrđivanje činjenica o počinjenim zločinima. To je pomoglo da se otkrije istina o ratnim zločinima i nadam se da će spriječiti političku manipulaciju pitanjem nestalih osoba”, dodala je.
Nakon sukoba u bivšoj Jugoslaviji više od 40.000 osoba je prijavljeno kao nestalo. ICMP je podržavao rad porodica nestalih i regionalnih vlada počevši od 1996. godine. Osim podrške istragama u hiljadama slučajeva nestalih osoba, kreiranju zakonskih propisa za ovu svrhu i omogućavanju uspostavljanja nepristrasnih institucija za rješavanje pitanja nestalih osoba, ICMP je prikupljao podatke, uključujući genetske referentne uzorke preko 100.000 porodica nestalih koji su dobrovoljno dali svoje podatke. To znači da sve porodice, bez obzira na nacionalnost, vjeru, spol ili bilo koji drugi faktor, učestvuju u nastojanjima da se pronađu njihovi nestali srodnici. Pored toga, ICMP je od vlada primio preko 60.000 post mortem uzoraka i izdao 41.055 izvještaja o podudaranju DNK, što je omogućilo da se DNK koristi kao primarni način identifikacije u regiji. Ovo dostignuće bez presedana uključuje i identifikaciju 7.000 od blizu 8.000 osoba nestalih u genocidu u Srebrenici.
ICMP-ev mandat koji je pružanje podrške državama u ispunjavanju zakonskih obaveza istrage slučajeva nestalih osoba omogućio mu je i da pomogne u pravosudnim procesima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida. Naučni podaci ICMP-a, uključujući DNK izvještaje, prihvaćeni su kao dokazi na suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u Bosni i Hercegovini. Ovi dokazi su detaljno ispitani mnogo puta i dosljedno potvrđivani.
Naučni pristup uspostavljen na Zapadnom Balkanu sada se širom svijeta primjenjuje za traženje i identifikaciju osoba nestalih uslijed oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i drugih uzroka. ICMP-ov program za Zapadni Balkan nastavlja da pomaže vladama u regionu, koje su formalizirale svoj odnos kroz Grupu za nestale osobe, kako bi pronašli i identificirali više od 11.000 osoba koje se još uvijek vode kao nestale. U julu 2018. godine u Londonu, čelnici zemalja regiona i država članica EU koje učestvuju u Berlinskom procesu potpisali su Zajedničku deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, ponavlja njihova opredijeljenost za pružanje podrške naporima da se pronađu oni koji se još vode kao nestali. U novembru 2018. godine u sjedištu ICMP-a u Hagu, predstavnici Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore i Srbije potpisali su Okvirni plan kojim se formalno obavezuju da će raditi zajedno kao regionalna grupa za nestale osobe.
O ICMP-u
ICMP je sporazumom utemeljena međunarodna organizacija sa sjedištem u Hagu u Nizozemskoj. Njegov mandat je osigurati saradnju vlada i drugih organa u pronalaženju osoba nestalih uslijed sukoba, kršenja ljudskih prava, nesreća, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija i drugih razloga te pružiti im pomoć u tim procesima. Jedina je međunarodna organizacija koja radi isključivo na rješavanju pitanja nestalih osoba.
N1
