Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 miliona maraka više za otplatu državnog spoljnog duga u odnosu na prošlu godinu. Ukupan spoljni dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 milijardi maraka.
Prečesta zaduživanja vlasti, pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama, na kraju, ipak, imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH, smatraju stručnjaci.
“Mi znamo da kreditori poput MMF-a, Svjetske banke itd. imaju veoma jake mehanizme kontrole namjenskog trošenja sredstava. Međutim, svjedoci smo takođe i da naši političari neprestano traže mehanizme i gdje vide i najmanju mogućnost za malverzacije oni se potrude da je iskoriste”, kaže Bojana Ninković, novinarka portala Capital.ba.
Povećanje otplate spoljnog duga u 2023. godini rezultat je dospijeća obaveza po otplatama kredita koje je BiH koristila posebno u periodu pandemije kao hitne finansijske intervencije, kaže profesor Anto Domazet.
“Poseban dodatni udar će biti otplata obveznica koje je emitirala RS u 2018. godine na bečkoj berzi koje dospijevaju ove godine za otplatu u iznosu negdje oko 330 miliona maraka, kaže za BHRT profesor Anto Domazet, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA.
Spoljni dug zavisi od unutrašnjeg. Dok se unutar zemlje još ne znaju relacije ko kome duguje, to opterećuje spoljni dug, kaže profesor Željko Šain.
“Problem je u tome sto smo mi investirali taj novac u nešto što ne daje odgovarajući dakle profit i nema dodatne vrijednosti i tu je najveći problem zašto imamo problema sa vraćanjem duga“, tvrdi Šain.
Spoljni dug BiH ima trend rasta, ravnoteža nije jednaka među entitetima, mnogo brže zaduživanje u posljednje vrijeme se odvija u RS, međutim sve su to obaveze BiH i sve to utiče i na naš kreditni rejting i na naše ukupno opterećenje, smatra on.
SB
