Duge cijevi, ‘despoti’, oklopna vozila, defile velikog broja učesnika, pripadnika MUP-a RS-a. I sve to godinama u Banjoj Luci, a na tridesetu godišnjicu u Istočnom Sarajevu.
Organizatori javne proslave neustavnog dana RS-a, s predsjednikom Miloradom Dodikom na čelu, ceremoniju za nadolazeći 9. januar najavljuju na novoj lokaciji. Ono što su godinama demonstrirali u Banjoj Luci – sada će ponoviti u Istočnom Sarajevu. Promjenom lokacije ne mijenja se i karakter ovog dana. Proslava 9. januara je još od 2015. godine u Ustavnom sudu BiH obilježena kao neustavna. Vlast RS-a i dalje nastavlja putem neustavnih odluka i poteza. Naprotiv, s godinama pomjeraju granice otpora prema državnim institucijama.
Slavlje, nacionalističke pjesme, paradiranje, otpor Ustavu i državi. Najave secesije i provokacije svakog 9. januara na ulicama Banje Luke. A, sada se dio ceremonije, tačnije parada, seli u Istočno Sarajevo. Organizacija i plan isti. Sve redom neustavno, ali već godinama održivo. Odluka Ustavnog suda BiH iz 2015., pa 2019. godine, kojim se jasno osporava dan RS-a, iako obavezujuće, stoje po strani.
“Mi nemamo tako jake institucije da bismo prinudili i prisilili one koji treba se više te proslave ne održavaju. Trebalo bi jednostavno da Tužilaštvo primarno poduzme odgovarajuće mjere jer neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivično djelo”, kaže za FTV Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava.
Ustavnosti u ovom prazniku nema. Ali, dok je odluka samo na papiru, a od nadležnih institucija ni reakcije, pa tako ni sankcije, ostaje dovoljno prostora za provođenje volje i politike RS-a.
“Trebamo što manje pričati o ovome, a što više zahtijevati od nadležnih institucija da ih sankcioniraju i onda više sigurno neće to raditi. Imamo primjer sa Ravnogorskim četničkim pokretom. Dok su to godinama radilo bez ikakve sankcije, oni su to organizovali. Kada je podnesena krivična prijava protiv njih i kada su sankcionirani – vjerujem da naredni put to neće uraditi”, navodi politička analitičarka Ivana Marić.
Kritike i osude nisu promijenile ideologiju, jasno zacrtanu još 9. januara 1992. godine, kada je proglašena “republika srpskog naroda u BiH”. Deklaracija koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom. Dakle, neustavan praznik na neustavnim temeljima. Kroz godine, obilježavanje je sve agresivnije. Sporna obilježja i zapaljiva retorika. Duge cijevi, ‘despoti’, oklopna vozila, defile velikog broja učesnika, pripadnika MUP-a RS-a. I sve to godinama u Banjoj Luci, a na tridesetu godišnjicu u Istočnom Sarajevu.
“Možda žele čak da se približe institucijama BiH, možda na taj način žele napraviti neki prelaz, jer Dodik je u nekako nezavidnoj poziciji. Možda bi čak i odustao od proslave tog praznika, neustavnog, ali, kako to da objasni građanima kad je toliku priču dizao oko tog praznika?”, dodaje Marić.
Pobrić ističe: “Očigledno je da taj entitet ne poštuje državu čim ne poštuje Ustavni sud BiH. S obzirom na tu činjenicu, mislim da bi visoki predstavnik imao neka ovlaštenja u tom pogledu”.
Visoki predstavnik se već na najavu proslave oglasio i još jednom potvrdio neustavnost 9. januara, ali konkretnih poteza ovog puta nije bilo. Trideset godina obilježavanja neustavnog praznika temelj je diskriminacije i podjela. Isto toliko nadležne državne i međunarodne institucije pasivno posmatraju dok organizatori serviraju nove planove secesije i uspostavljanja srpske države.
SB
