Gotovo godinu dana je stara ideja o ukidanju privremenih akciza na gorivo. Građani su ovu vijest željno iščekivali jer bi tokom inflacije niže cijene goriva prouzrokovale i niže cijene prehrambenih proizvoda. No, sve je izvjesnije da to ukidanja neće doći, te da je priča plasirana populistički, pred prošlogodišnje opšte izbore. Da neće dati podršku ovom prijedlogu potvrdio je i lider SNSD-a Milorad Dodik.
“Najveća je greška onih koji su omogućili SNSD-u ovaj put da ponovo imaju četiri mandata od pet u Domu naroda, a to su kolege iz SDP-a”, govori, na ovu temu, PDP-ov državni poslanik Branislav Borenović.
Dodik obrazlaže i da bi eliminacija prihoda od akciza smanjila razvojne mogućnosti.
“Ovdje se stvara potpuno iracionalan pristup u kojem treba da se svi porezi oslobode da bi kao svi živjeli bajno i svi bi bili srećni, što naravno nije tačno. To znači da nema puteva, škola, obdaništa, bolnica i mnogo čega drugog”, naveo je Dodik.
Putevi i nisu baš progledali od prihoda prikupljenih od akciza, iako se na to nosioci vlasti, uglavnom pozivaju. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je u prošloj godini po osnovu akciza na naftu i naftne derivate prikupila prihode u iznosu većem od 500 miliona KM, a po litri goriva prodatog na domaćem tržištu, prikupljeno je više od 7 milijardi KM.
“Naravno da su to ogromni prihodi, koji su prihodi vlasti, a teret za stanovništvo. A što je građanima gore, vlasti je bolje. Očito da narod nije u stanju da se izbori za vlast koja radi za njihovu dobrobit”, poentira ekonomista Aleksa Milojević.
Ipak, treba podsjetiti da prvi čovjek SNSD-a nikad i nije ulazio populistički u ovu priču niti obećao ukidanje. Ali, njegova dosljednost ima drugačiju pozadinu i proizilazi iz potrebe da budžet Republike Srpske održi likvidnim, s obzirom na dug koji je veći od milijardu maraka, odnosno gotovo petinu ukupnog budžeta. Za razliku od FBiH koja se zadužuje u domaćem sektoru, RS je ušla u inostrane aranžmane.
“Iako ministrica finansija Zora Vidović kaže da je naš budžet u dobroj kondiciji očigledno posustaje u toj trci i gubi dah. Zato su im potrebna nova, dodatna zaduženja, ne samo na domaćem tržištu kapitala, već i iz inostranstva”, pojasnio je urednik portala Capital Siniša Vukelić.
“Subjekti koji imaju takve vrste izvora sredstava moraju voditi računa da ne propuste neku ratu, da se ne primijeti da sa poteškoćama izmiruju svoje obaveze. Pomislio sam, ne tvrdim, da je ovo odbijanje akciza motivisano i tim ciljem. Ajmo mi sakupljati novac, a kad nam stigne rata, ajde izmirivati”, dodaje profesor sa Ekonomskog fakulteta u Tuzli Željko Rička.
A dok se novac sakuplja, građani od toga povremeno svjedoče samo jednokratnoj koristi, ili mizernim povećanjima plata ili penzija. Nije tu kriv samo Dodik, saglasni su mnogi, kriva je i tadašnja opozicija u BiH koja je ukidanju akciza na gorivo pristupila populistički, pred izbornu trku, znajući da taj prijedlog neće vidjeti svjetlo dana. Činjenica da je ukupni javni dug BiH veći od 13 milijardi KM, možda, najbolje potkrepljuje ovu činjenicu.
N1
