Ko je u BiH pobijedio, a ko izgubio? U Crvenoj liniji u regionalnoj analizi bh. izbora govorili su Zukan Helez iz SDP BIH, Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam.
Opšti izbori u Bosni i Hercegovini su održani 2. oktobra. Dakle, prije pet dana. No, još uvijek nije najjasnije ko su pravi pobjednici. Ovo pitanje naročitu težinu je dobilo u trci za predsjednika entiteta RS.
Stoga, ne čudi ni što je u emisiji posvećenoj izborima rivalstvo Jelene Trivić (PDP) i Milorada Dodika (SNSD) zauzelo posebno mjesto. Međutim, u ovoj borbi je itekako zanimljivo preispitati i ulogu prvog čovjeka Srbije, što je sagovornik iz ove zemlje i učinio.
“Dodikov savjetnik za štampu je napisao tekst u kojem stoji da dijelu političkog establishmenta u Beogradu smeta Dodikova pobjeda. Bez obzira na to šta tvrdili u Beogradu ili u Banjaluci, očigledno je da veliki kratki spojevi već postoje”, započeo je Aleksandar Popov.
Tvrdi kako su se kratki spojevi nazirali i mnogo prije početka izborne kampanje.
“I u Bijeljini na obilježavanju Dana srpskog jedinstva vidio se hladan odnos Vučića i Dodika, nakon čega je ovaj prvi otišao na BN televiziju. Čini se da bi Vučiću, koji je pod pritiskom i zbog Kosova i sankcija Rusiji, odgovaralo da se riješi tog bagaža kojeg predstavlja Dodik. On je u zavadi sa skoro cijelom međunarodnom zajednicom – ne samo da se računa kao ruski čovjek, nego se posmatra kao i direktno njihov pijun na Balkanu. Vučiću bi bilo olakšanje kada bi uskratio podršku Dodiku, što je, čini se i uradio. Odgovaralo bi mu da dođe neko ko nije opterećen pomenutim stvarima kao Dodik, ali da to bude novo lice preko kojeg bi i dalje imao uticaj na BiH”, izjavio je Popov, podsjetivši i na obećanja Trivić da će pratiti politiku službenog Boegrada.
Iako dodaje da se osobe poput Trivić i Draška Stanivukovića ne razlikuju pretjerano od Dodika, Popov smatra da bi se uz njih moglo doći do konstruktivnijeg odnosa između entiteta – jer su, kaže, Dodik i Izetbegović igrali dupli pas. I u samoj činjenici da će mu za pas u narednim godinama nedostajati Izetbegović, ovaj analitičar najavljuje moguće poboljšanje odnosa.
“Već postoji matematika u Parlamentu BiH da se može bez Dodika”
Da ideološka razlika između vodećih stranaka u RS skoro i ne postoji, tvrdio je i Zukan Helez, SDP-ov državni zastupnik, navodeći kako niti jedan njihov kandidat u predizbornoj kampanji (ovdje navodi kao izuzetak Vojina Mijatovića) nije spomenuo državu BiH.
Ipak, dodao je kako je Vijeće ministara BiH mnogo bolje funkcionisalo sa zvaničnicima iz trenutne opozicije RS.
“Već ima matematika u Parlamentu BiH da se može bez Dodika. Mislim da će se ići u tom smjeru da ima šest zastupnika u državnom parlamentu iz RS, jer tamo ima entitetsko glasanje, a to je sasvim dovoljno da u Vijeću ministara BiH ne bude Dodik. Mislim da je ovo politički kraj Dodika”, izjavio je Helez.
“HDZ kao najveći krivac za pustoš u kojima su Hrvati živjeli”
Sagovornik iz Hrvatske, Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, apelovao na konstruktivan pristup u BiH, osvrnuvši se na Komšićevu najavu blokada pri imenovanju Čovića na čelo Vijeća ministara BiH. Njegova poruka je – skoncentrišite se na dobro i dopustite Hrvatima ravnopravsnot. Helez mu je odgovorio kako je upravo HDZ najveći krivac zbog pustoši u krajevima koje su Hrvati naseljavali.
Kratko se govorilo i o Schmidtovim odlukama.
“Mislim da ni njemu nije najjasnije šta je donio. Činjenica je i da ni CIK ne zna kako će to provesti. Sa ovim se moralo čekati nakon izbora”, stav je Zukana Heleza.
Kovač pozdravlja ovu promjenu, riječima da je bolje što je došla i sada nego nikada, dodajući da će se na tom planu sigurno nastaviti bitka Hrvata u BiH.
“To je samo vatrogasna mjera, vjerujem da će Schmidt na tom nastaviti raditi”, dodao je.
“Meni smeta jedna činjenica – BiH je i dalje protektorat. 27 godina je propušteno za reforme”, bio je jedini komentar sagovornika iz Srbije na ovu temu.
Schmidt se našao nadležnim da isprava krive Drine u FBiH, a s druge strane se proglasio nenadležnim za implementaciju presuda Suda za ljudska prava, primjetio je Popov i to.
Kompletan razgovor pogledajte u videu ispod.
