Američka administracija bi se morala ograditi od gospodina Palmera – čiji je angažman, kako sada to i dokumenti dokazuju – duboko kompromitovan“, dodala je Ćudić.
„Danas nemam sumnje da je plan gospodina Palmera za Bosnu i Hercegovinu opasan i destruktivan. Ne želim špekulisati o njegovim motivima. Plan je opasan i pogrešan i za cilj može imati kratkoročno – zatvaranje OHR-a, nastavak “strukturalnog dijaloga” sa Dodikom i pristajanje na oduzimanje nadležnosti državi BiH, donošenje odluka o Bosni i Hercegovini u Zagrebu i Beogradu – i u konačnici raspad Bosne i Hercegovine“, upozorila je Sabina Ćudić, potpredsjednica Naše stranke.
„Prije nego se sastane sa bilo kim u Bosni i Hercegovini – gospodin Palmer bi se morao oglasiti o njegovom dopisu koji je procurio a koji tretira ciljeve njegove prethodne ali i naredne posjete BiH iz kog se jasno vidi da ne planira vršiti bilo kakav pritisak na najdestruktivnije snage – dapače, oni su njegovi primarni sagovornici.
Američka administracija bi se morala ograditi od gospodina Palmera – čiji je angažman, kako sada to i dokumenti dokazuju – duboko kompromitovan“, dodala je Ćudić.
Osvrnula se i na sutrašnji Kongres gdje će biti posebna saslušanje o američkom angažmanu na Balkanu.
„Sutra je prilika da se problematizira američka pozicija o Sankcijama za Dodika, odnosu sa OHR-om, Izbornom zakonu i opredjeljenosti SAD-a za teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Iznošenje ove vrste informacija s razlogom nije ustaljena praksa i nije vrsta senzacionalizma koji podržavam. Ali, ozbiljnost situacije sa kojom se suočava Bosna i Hercegovina, mislim da zahtijeva urgentno angažovanje i reakcije. Pozivam kolege kojima je stabilnost i perspektiva regiona cilj – da se u svrhu ovog cilja oglase, angažuju i upute američkoj administraciji protest protiv ovakvog donošenja odluka vezanih za BiH i Balkan“, pojasnila je Ćudić na društvenim mrežama.
Potpredsjednica Naše stranke prisjetila se i prvog susreta s Palmerom.
„Sa gospodinom Palmerom sam se susrela u Washingtonu u aprilu 2019. godine, uvečer, na prijemu nakon panela na kom sam bila govornica zajedno sa gradonačelnikom Prištine, Shpendom Ahmetijem, tada članom pregovaračkog tima Kosova.
Naš razgovor je već nakon nekoliko minuta postao neprijatan kada sam ga direktno pitala da li je svjestan implikacija njegove podrške (potencijalno i autorstva) ideje razmjene teritorije između Kosova i Srbije.
Ranije taj dan službenik ambasade Srbije u Washingtonu, uz pretpostavku da znam više nego što sam u tom momentu znala – mi je rekao da je dogovor postignut, traži se adekvatan, i po Trumpovu administraciju povoljan momenat da se taj dogovor prikaže kao historijski.
U razgovoru sa gospodinom Palmerom nam se pridružila Vlora Citaku, u tom momentu ambsadorica Kosova u Washingtonu. Svjedočeći eskalaciji neslaganja sa Palmerom, u njegovu odbranu – nervozno me je pitala zašto se miješam u dogovor koji trebaju postići Kosovo i Srbija? Odgovorila sam joj da su katastrofalne implikacije takvog dogovora po Bosnu i Hercegovinu neupitne, ali i za čitav Balkan. Naredni dan smo Citaku i ja trebale imati zajednički sastanak u National Security Council. Agenda je promijenjena u zadnji momenat – informisana sam da ću nakon mog izlaganja izaći prije nego briefing o Kosovu počne. Moje obraćanje odnosilo se na sigurnosne prijetnje vezane za nastavak podilaženja destruktivnim desničarskim snagama.
Plan razmjene teritorije Srbije i Kosova zaustavila je kosovska opozicija 2019. godine – nadnaravnim angažmanom u Evropskoj uniji i američkom Senatu“, otkrila je Ćudić, piše nap.ba.
SB
