Schmidt se osvrnuo i na načine na koje se mogu izbjeći nesporazumi, kao i na jačanje napora usmjerenih na izbjegavanje zloupotrebe genocida u Srebrenici u političke svrhe, te dodao da je “također apsolutno neophodno pažljivo i precizno birati riječi kada se govori o genocidu, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima”.
“Brzo zakonsko procesuiranje svih osoba koje negiraju ratne zločine ili veličaju počinitelje ovih zločina je pitanje koje je značajno za unapređenje procesa pomirenja u društvu. Negiranje ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca negativno utječu na napore koji se poduzimaju u cilju pomirenja, a nadležne institucije moraju rješavati ovo pitanje uz punu primjenu zakona”, rekao je Schmidt.
U ovom kontekstu, Schmidt je upoznao sagovornike o sastanku sa državnim tužiocem održanom kako bi se razmotrilo šta se još može učiniti u cilju efikasnijeg rješavanja pitanja negiranja ratnih zločina.
S tim u vezi, Schmidt se obavezao da će pomoći u pronalaženju međunarodnih partnera s ekspertizom iz ove oblasti kako bi se pravosudnim institucijama BiH pomoglo da energičnije procesuiraju slučajeve negiranja ratnih zločina ili veličanja ratnih zločinaca.
Nakon odluke koju je donio o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida počinjenog 1995. godine, Schmidt je želio čuti informacije o konkretnom utjecaju te odluke u smislu njenog doprinosa lakšem provođenju aktivnosti koje obavlja Memorijalni centar.
“Rad i naslijeđe Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari su važni za napore koji se poduzimaju u cilju pomirenja u bh. društvu. Da bi obavljao ovu važnu ulogu, Memorijalni centar se treba razvijati bez opterećenja finansijskim pitanjima”, poručio je Schmidt.
