Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, u intervjuu za BBC na srpskom poručio je da ne želi ostati na ovoj poziciji koliko i njegov prethodnik Valentin Inzko. Također je dodao kako se nada da će biti posljednji visoki predstavnik u državi.
Schmidt je ocjenio kako u BiH postoji potreba za korištenjem Bonskih ovlaštenja da bi se ubrzao proces evropskih integracija, iako je “došao sa uvjerenjem da se ne možemo vratiti u vrijeme Paddyja Ashdowna (visoki predstavnik koji je često koristio Bonska ovlaštenja)”.
„Ali ako učinim stvari suviše lakim i donesem odluke, to može biti kontraproduktivno za naša očekivanja da ljudi ovdje sami donose odluke”, zaključio je on.
Valentin Inzko napustio je funkciju visokog predstavnika koristeći Bonska ovlaštenja da bi donio Zakon o sprečavanju negiranja genocida u Srebrenici, dok je Schmidt na početku sopstvenog mandata uredio dio izbornih pravila u aktuelnoj kampanji.
Na pitanje BBC-a da li je spreman da ovlaštenja koristi i u rješavanju političkih blokada, poput jednostranih odluka Republike Srpske ili činjenice da u Federaciji BiH od prethodnih izbora uopšte nije mogla da se formira vlast, poručio je da će biti odlučan.
„To više ne može da se dešava i svi treba da budu svjesni da je visoki predstavnik spreman da preduzme oštrije poteze. Ako rješava problem, ne bih prezao ni od čega, ali za skoro svakoga u Bosni i Hercegovini imam i zahtjev političkog protivnika da pokrenem postupke”, kaazo je Schmidt i napomenuo da su izbori najbolji način da se društvo odredi koga želi, a koga ne.
“Ne želim ostati na ovom mjestu koliko moj prethodnik”
Valentin Inzko, prethodnik Schmidta, na funkciji visokog predstavnika u BiH proveo je 12 godina, dok su mandati prije njega trajali prosječno tri godine.
“Ne želim da ostanem na ovom mjestu koliko moj prethodnik i želim da radim na tome da budem posljednji visoki predstavnik. To je izazov, čak i veći nego što je moj mandat, ali to mora da se završi dok ne počne intenzivan proces evropskih integracija”, kazao je.
Uloga OHR-a postaje izlišna kada Dejtonski sporazum u potpunosti bude primijenjen, a na sve češće pozive da taj sporazum bude promijenjen ili nadograđen, Schmidt odgovara drugačijim modelom.
“Ako želimo da mijenjamo Ustav koji je nastao kao dio Dejtonskog sporazuma, to nije dio mog posla – morali bismo da imamo novu konferenciju. Ipak, Richard Holbrooke (američki posrednik u Dejtonskim pregovorima) je umro i ja ne bih preporučio odlazak u bilo kakvu vojnu bazu širom svijeta. To mora da dođe iz naroda”, zaključio je.
Na kraju je dodao da iako ga bije glas hladnokrvnog njemačkog konzervativca, on zna da “kaže stvari i jasnije”.
“Naučio sam da ljudi u BiH vole kad se stvari jasno kažu – neću tako nešto ponavljati svake sedmice, ali ako budem morao da ponavljam da stvari treba da se mijenjaju, to je dio mozaika mog posla kao jednog od, nadam se, posljednjih visokih predstavnika”, zaključio je Schmidt.
N1
