Nakon višegodišnje borbe djece rođene uslijed ratnog silovanja za zakonskim i društvenim priznanjem, ove godine desili su se prvi značajni koraci. Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 14. jula 2022. godine donio je Zakon o civilnim žrtvama rata kojim je uvedena značajna novina jer su zakonski prepoznata djeca rođena zbog ratnog seksualnog nasilja. Urađen je i Nacrt zakona na federalnom nivou.
Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata” kaže da je 30 godina čekala da je njena država uopće prepozna. Ni danas se sa sigurnošću ne može utvrditi broj djece koja su rođena zbog rata u Bosni i Hercegovini, ali ni majki koje su diskriminisane po više osnova.
“Djeca čiji su očevi ubijeni ili na neki način oštećeni ratom su dobili određena prava i mi to pozdravljamo, ali šta je sa našima majkama? Zašto po toj majčinskoj liniji mi nismo jednaki? Kroz ovaj zakon kroz ovo priznavanje to je pitanje kojeg se dotičemo i negdje za moju za vašu za našu djeci mislim da je ovo važno”, kazala je Ajna Jusić, predsjednica Udruženja “Zaboravljena djeca rata”.
Zakon U Brčko distriktu je odraz nedavnih dešavanja u međunarodnoj politici, što uključuje i preporuke generalnog sekretara UN-a, tijela za zaštitu ljudskih prava UN-a, kao i odluke međunarodnih sudova. Uočeni su određeni nedostaci koje tretira novi Nacrt zakona.
“Nacrt Zakona Vlade Federacije uveliko je odmakao od onog što smo imali u Brčko distriktu imajući u vidu da su za djecu predviđena određena prava kada je riječ o brojnim aspektima podrške. Prije svega tu govorimo o podršci za rješavanje njihovog stambenog pitanja, sticanje obrazovanja ptavne i psihološke podrške”, naglasila je Amina Hujdur iz organizacije TRIAL International.
Nedovoljno znanja i senzibiliteta za ovu kategoriju djece i probleme s kojima su rasli i s kojima sazrijevaju ostavili su neizbrisiv trag.
“Studija je dokazala da osim ovih loših socio ekonomskih prilika imaju i povećane rizike po zdravlje i socijalnu isključenost samim tim što su bili stigmatizirani i diskriminisani”, istakla je Amra Delić, specijalistkinja neuropsihijatrije.
Veliki dio stigmatizacije djece rođene zbog rata proizilazi iz duboko ukorijenjenih, patrijarhalnih vrijednosti koje prožimaju šire društvo. Zakonske izmjene su u ovom smislu neophodne, ali potpuna reparacija i priznanje zahtijeva od građana da promijene svoje najdublje predrasude.
N1
