Izvor izazova s kojim se suočava Evropska unija po pitanju krize u Bosni i Hercegovini leži u “nespremnosti EU da se suprotstavi nacionalističkim liderima koji su odlučni u tome da učvrste svoju moć uništavanjem napretka koji je region postigao nakon oružanih sukoba 1990-ih”, piše politički analitičar Toby Vogel.
U svojoj analizi objavljenoj na portalu The Parliament Magazine, Vogel tvrdi da “neposredni izazov” iz BiH dolazi od političkog vodstva bosanskih Srba, prije svega člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika koji je najavio da će se entitet Republika Srpska povući iz državnih institucija.
Vogel navodi da je Dodikove poteze izazvalo nametanje zakona o negiranju genocida od strane bivšeg visokog predstavnika međunarodne zajednice Valentina Inzka u julu.
“Dodikova separatistička agenda, koju u velikoj mjeri podržavaju Beograd i Moskva, usklađena je sa segregacijskim programom glavne stranke bosanskih Hrvata, HDZ-a, koju podržava Zagreb,” piše on.
“Umjesto da uzvrati HDZ-u i Dodiku, EU čini sve da im udovolji”
Vogel je ocijenio da politički predstavnici Srba i Hrvata u BiH nastoje da dalje oslabe već ionako slabe centralne institucije države, što predstavlja “najozbiljniji izazov ustavnom poretku uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine.”
“Umjesto da uzvrati Dodiku i HDZ-u, diplomatija EU je učinila sve što je mogla da udovolji njihovim zahtjevima, u dogovoru sa Sjedinjenim Državama,” podcrtao je Vogel, te ocijenio da su pregovori o izbornoj reformi koje EU vodi u BiH “uglavnom osmišljeni tako da osiguraju da hrvatsko mjesto u tročlanom bosanskom Predsjedništvu pripadne nacionalističkom HDZ-u.”
Varhelyi rekao da je zakon o negiranju genocida otvoren za pregovaranje”
Vogel je također naveo da je evropski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi, tokom posjete BiH prošle sedmice “eksplicitno izjavio da je zakon o negiranju genocida također otvoren za pregovaranje, kao i pitanje da li bi centralne institucije ili poddržavni entiteti trebali biti nadležni za državnu imovinu.”
Vogel je zaključio da Varhelyijevo “začuđujuće priznanje da je EU spremna pronaći “kompromis” u vezi sa zakonom o negiranju genocida” ukazuje na šire pitanje – sam pristup EU Balkanu. Taj pristup su oblikovali “neliberali” unutar EU, “prije svega mađarski premijer Viktor Orban, koji je postavio Varhelyija na njegovo mjesto uz pomoć predsjednice Komisije Ursule von der Leyen,” tvrdi on.
“Otkako je EU preuzela vodstvo u “međunarodnoj zajednici” u Bosni prije nekih 15 godina, temeljna teorija da će izgled eventualnog članstva u EU pokrenuti demokratsku transformaciju zemlje u potpunosti je diskreditovana,” piše Vogel, te dodaje da je taj period pokazao da to nije dovoljno za pokretanje smislenih reformi.
Po njegovom mišljenju, političke elite u BiH su u međuvremenu naučile da “izigraju” politiku međunarodne zajednice kao i njene implementatore, dok su se iz straha od nestabilnosti i nemogućnosti da zamisle alternative, “EU i SAD pretvorili u zastupnike statusa quo.”
Vogel je ocijenio da su ovakvu dinamiku uspješno koristili predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Albanije Edi Rama kako bi učvrstili svoju moć.
“Pad demokratskih politika širom regiona do sada nije naveo EU da preispita svoju strategiju i zapita zašto izgledi za članstvo nisu uspeli da proizvedu veću demokratsku odgovornost na Balkanu. I Evropskoj komisiji i Evropskoj službi za vanjsko djelovanje nedostaje kultura čvrste revizije politike, što je otvorilo prostor za ad-hoc djelovanje, birokratsku inerciju ili, zapravo, slobodnu politiku,” piše on.
“Evropski parlament bi trebao preuzeti vodeću ulogu”
Vogel zatim kritikuje način na koji EU pristupa krizama, te navodi da bi se ona vodila metodama koje su fokusirane na kratkoročne rezultate, jačajući postojeće odnose moći na terenu.
On tvrdi da fiksacija EU-a na “površnu stabilnost” i njeno izbjegavanje da revidira svoje politike idu pod ruku sa “duboko ukorijenjenom opsesijom” EU Komisije pitanjem procesa za razliku od pitanja ishoda.
“To su uvjeti koji daju neliberalima unutar EU, koji su se sada pretvorili u najvatrenije zagovornike proširenja, nesrazmjeran uticaj na odnose EU sa susjedima i proces prijema novih članica,” tvrdi Vogel.
“U nedostatku principijelne odbrane temeljnih vrijednosti EU od strane Evropske komisije, Evropski parlament bi trebao preuzeti vodeću ulogu u zaštiti politike proširenja EU od subverzije Orbana i njegovih saveznika,” dodaje on.
Pozvao je sve članove Evropskog parlamenta i zastupničke grupe da se okupe kako bi zahtijevali “odgovornost onih u Komisiji i Službi za vanjsko djelovanje čije radnje osnažuju neliberale širom Balkana.”
“Ovo nije partijsko-političko pitanje, već pitanje temeljnih vrijednosti – i dobre politike,” podcrtao je.
“Slabljenje vladavine prava i demokratske politike budućih članica, pa čak i jednostavno susjeda, nije u interesu EU,” zajključio je na kraju Vogel.
N1
