HomeNOVOSTIBIHZvizdić: BiH bi i bez Dejtona nastavila kontinuitet kao republika bez entiteta

Zvizdić: BiH bi i bez Dejtona nastavila kontinuitet kao republika bez entiteta

Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine u Pressingu na N1 je govorio, između ostalog i o uređenju Bosne i Hercegovine bez postojanja Dejtona naglašavajući da će ona i dalje imati svoj kontinuitet kao republika, ali bez entiteta.

Zvizdić je naglasio da postoji mogućnost da entiteti prave paralele sa drugim državama, ali samo pod uslovom kada to odobri Parlament BiH, referirajući se na projekte izgradnje hidrocentrale na Drini i aerodroma u Trebinju koje zagoavara RS sa Srbijom.

“To znači da je projekte moguće raditi, ali to ne može jednostrano odrediti Republika Srpska, to mora biti usvojeno, analizirano i određeno na nivou BiH. Ako takvi projekti dođu u parlamentarnu proceduru i procjenimo da donose korist BiH i onima koji to žele da ulažu nema razloga da se to ne desi. Ali jedna stvar koja se mora desiti prije svih tih projekata jeste činjenica da Srbija i BiH mora potpisati aneks ugovora u kojem ćemo razmijeniti teritorije koje su bitne za nas. Npr., zemljište naših ljudi u Janji, ali mora se pokazati ugovor o granici kojim se pokazuje da se trajno prihvata integritet i suverenitet BiH, a onda ćemo ćemo se dogovarati o prekograničnim projektima”, naglasio je Zvizdić.

Kako je istakao, on je za razgovor države BiH sa državom Srbijom, a ne Bošnjaka i Srba koji bi trebao odrediti budućnost države i državnih institucija.

“Ponavljam kada sam bio u Vijeću ministara viđao sam se i sa Vučićem i ostalima i može se razgovarati samo sa državnim institucijama, nije srednji vijek da se razgovara u ime određenih naroda. Govori se institucionalno”, kazao je Zvizdić.

Milorad Dodik je ranije rekao da ako RS proglasi nezavisnost da bi to podržalo sedam evropskih zemalja. Zvizdić kaže da ne vjeruje u to.

“Nema nijedna takva zemlja koja bi u ovom trenutku zvanično dala takav stav. Ja sam to i napisao u odgovoru u nekoj od mojih izjava gdje sam rekao da je moguće da se takva stvar čuje u zadimljenom restoranu kada je previše glasna muzika i možda Dodik i neko od njegovih saradnika ne čuju dobro. Ne postoji nijedna zemlja EU koja bi prekršila standarde međunarodnog prava i međunarodno priznate suverene BiH”, istakao je.

Kazao je da ako RS izađe iz Dejtonskog sporazuma da to znači vraćanje na stanje Republike BiH.

“Ako se ugrožava Ustav, ako nema Dejtona, onda nema ni njega, prvi član Ustava je jasan, BiH nastavlja kontinuitet Republike BiH kao BiH sa članstvom u svim međunarodnim institucijama, ali i kraj tog sporazuma je jasan da bi se vratili na startne pozicije – Republika BiH bez entiteta. I želim da se međunarodna institucija ponaša tako da kaže da nema secesije RS kao što se tako ponaša i prema ostalim takvim najavama. Međunarodna zajednica nije spremna kvariti komfor u kojem živi u BiH. Evropa neće rušiti ustavni poredak BiH”, rekao je Zvizdić.

Upitali smo kako će na kraju završiti implementacija odluke Ustavnog suda BiH kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu te da li treba insistirati na donošenju zakona o denacionalizaciji i restituciji.

“Titular državne imovine je samo država BiH kao što su sukcesor državne imovine u svim drugim državama bivše Jugoslavije bile Srbija, Hrvatska i Crna Gora i zašto bi izuzetak bila i BiH. Dakle, titular državne imovine je BiH, ali ona zakonom o državnoj imovini treba tu svoju imovinu usmjeriti u onom pravcu za koji smatra da je najefikasniji i opravdan. Zato je pravo vrijeme da se donese zakon o denacionalizaciji i restituciji jer sada imamo restitucionu masu u činjenici da je država vlasnik zemljišta i šuma i to bi bilo najpoštenije”, naglasio je Zvizdić.

Konstatuje da je neprihvatljivo da BiH već skoro 20 godina praktično Evropa i ostali upozoravaju na usvajanje ovog zakona.

“Činjenica je i to da smo mi jedini pored Albanije koje nismo usvojili takve zakone u čitavoj EU i na Balkanu. Vrijeme je da se to uradi i da fizička i pravna lica vrate ono što im je bilo oteto, a da se ostali dio dobara rasporedi na ostale jedinice lokalne samouprave. Da je to urađeno općine i gradovi bi pokrenuli investicioni ciklus koji je po procjenama stručnjaka bio na nivou između 500 i 600 miliona eura”, poručio je Zvizdić.

N1

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments