HomeNOVOSTIBIHSpecijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin u intevjuu za...

Specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin u intevjuu za Istragu: “Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno”

Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak, rekao je Sarrazin.

“Visoki predstvavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi samostalno”, kazao je u intervjuu za Istraga.ba specijalni izaslanik Vlade Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarrazin.

Povod za intervju bio je predstojeći Samit Berlinski proces, na kojem bi trebali biti potpisani sporazumi koji bi građanim BiH omogućili da uskoro u sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući u Kosovo, putuju samo sa ličnim kartama. Diplome stečene u bilo kojoj od ovih država bit će međusobno priznate. Sve bi trebalo biti potpisano pod pokroviteljstvom njemačke Vlade.

Gospodine Sarrazin, početkom novembra u Berlinu će biti održan Samit Berlinskog procesa. Šta, konkretno, zemlje Zapadnog Balkana mogu očekivati?

Cilj Berlinskog procesa je promovisanje regionalne saradnje i podrška zemljama Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju da se integrišu u EU. Imajući taj cilj u vidu, drago nam je da je postignut iskorak u vezi s tri sporazuma o mobilnosti koji će graditi temelje zajedničkog regionalnog tržišta. Ovi sporazumi će biti potpisani na samitu u novembru. Druga važna tema za samit je jačanje saradnje u oblasti energetike i energetske sigurnosti, kao i povećana solidarnost između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Na dnevnom redu će biti i zelena agenda, a posebno energetska tranzicija. Štaviše, zajedno s našim partnerima iz Svjetske banke željeli bismo ojačati regionalne razmjene mladih i osnovati Fond za kulturu mladih. Ostala pitanja uključuju cyber sigurnost, jačanje zajedničke borbe protiv ilegalnih migracija i zajedničke borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Već je najavljeno da su ministri vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana postigli načelni dogovor o potpisivanju tri regionalna sporazuma. O čemu se radi?

Ova tri sporazuma izgradit će temelje Zajedničkog regionalnog tržišta koje je dogovoreno u Sofiji 2020. godine, kao daljnji razvoj Regionalnog ekonomskog prostora koji je već potpisan 2017. godine u Trstu. Podrazumijevaju prekogranično putovanje s ličnim kartama širom regiona, priznavanje diploma i priznavanje stručnih kvalifikacija ljekara, stomatologa i arhitekata. Ovi sporazumi su zbog političkih pitanja bili blokirani dvije godine. Zahvaljujući političkoj spremnosti svih aktera zemalja Zapadnog Balkana, konačno smo uspjeli napraviti iskorak tokom pregovora u Berlinu, a šest uključenih strana uspjele su usaglasiti tekstove koji će politička pitanja ostaviti po strani i fokusirati se na cilj ovih regionalnih sporazuma: omogućavanje lakšeg putovanja građanima šest zemalja Zapadnog Balkana, priznavanje diploma i stručnih kvalifikacija. Ovo je sada dobra osnova za daljnji razvoj zajedničkog regionalnog tržišta od čega će krajnju korist imati građani i poslovni subjekti. Sporazumi će biti od konkretne koristi stanovnicima regiona, ali i podsticaj za investicije.

Jedan od sporazuma je i onaj koji se odnosi na slobodu kretanja uz lične karte. S obzirom na to da BiH još uvijek nije priznala Kosovo, da li to znači da će, zahvaljujući tom sporazumu, bh. državljani moći putovati na Kosovo bez viza, a državljani Kosova u BiH bez viza?

Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu utvrđuje upravo to: slobodno kretanje svih građana Zapadnog Balkana širom regiona bez viza. Dakle, odgovor je da, to uključuje građane iz BiH koji putuju na Kosovo bez vize i obrnuto. Na ovaj sporazum ne utječu različita mišljenja o statusu Kosova i njime se uklanjaju prepreke slobodnom kretanju širom regiona, što je preduslov stvaranja zajedničkog tržišta.

S obzirom na to da se radi o međunarodnom sporazumu, da li se bojite da određeni zvaničnici u BiH, poput Milorada Dodika, iskoriste mehanizme blokade prilikom donošenja odluka o prihvatanju tih sporazuma zbog čega bi sve dogovoreno moglo propasti?

Ne, ne bojim se toga. Razmišljamo pozitivno i želimo iskoristiti ovaj povoljan trenutak za izgradnju bolje budućnosti za region. Bosna i Hercegovina je pristala na uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta zajedno s ostalih pet partnera iz regije već 2020. godine. Ovi sporazumi su ništa drugo nego početak provedbe tog dogovora. Stoga očekujem da će BiH, zajedno s ostalim zemljama iz regiona, potpisati sporazum na samitu i ubrzo zatim i ratificirati. Ovo je jedini način za napredak regiona u smislu uspostavljanja Zajedničkog regionalnog tržišta na dobrobit svih građana i privrednika. Koliko ja meni poznato, i gospodin Dodik je od samog početka podržavao ovaj proces. Strah, inače, nije moj pristup rješavanju problema u regionu. Mislim da bismo trebali vratiti CRM na pravi put i ostaviti po strani neslaganja u drugim oblastima i umjesto toga razmišljati o tome šta je korisno za građane. Naravno, svjestan sam da su procedure u BiH ponekad komplikovane. Stoga sam lično zatražio od sva tri člana aktuelnog saziva Predsjedništva da u narednim danima pokažu političku volju i ispune neophodne procedure za potpisivanje prije održavanja samita u Berlinu 3. novembra.

Još 2014. godine njemačka Vlada je započela priču o saradnji zemalja Zapadnog Balkana. Nekoliko godina kasnije pojavila se ideja Open Balkan koju podržavaju američki zvaničnici. Koja je razlika između Berlinskog procesa i Open Balkana?

Njemačka vlada smatra regionalnu saradnju, uključujući regionalnu ekonomsku saradnju, veoma važnom. Istovremeno, saradnja treba biti inkluzivna. Do danas su samo tri zemlje iz regiona pristupile inicijativi Otvoreni Balkan, dok Berlinski proces i zajedničko regionalno tržište obuhvataju čitav region i šest država Zapadnog Balkana. Samo tržište koje obuhvata cijelu regiju može ostvariti i najveću ekonomsku korist za cijeli region. Budući da sve zemlje za cilj imaju pridruživanje EU i što brže postizanje kohezije s jedinstvenim tržištem EU, smatramo vrlo značajnim da se zajedničko tržište zasniva na standardima EU. I CEFTA i RCC su veoma važne organizacije koje svoju stručnost ulažu u razvoj zajedničkog regionalnog tržišta.

Da li jačanje Berlinskog procesa znači kraj Open Balkana?

Jačanje Berlinskog procesa je dobra vijest za sve države Zapadnog Balkana. Ne radi se o isključivanju jednog ili drugog. Otvoreni Balkan je osnovan kao inicijativa između tri zemlje koje su odlučile brže napredovati u nekim aspektima. Ako odluče nastaviti tim putem, to je njihov izbor. Konkretne koristi od saradnje najveće su ako se uključi svih šest zemalja. Općenito vjerujemo da je saradnja u ZB pozitivna. Saradnja bi trebala biti inkluzivna za cijeli region i biti zasnovana na standardima EU, približavajući region usklađivanju s acquis-em EU. Zato snažno podržavamo Zajedničko regionalno tržište i drago nam je što su prva tri sporazuma spremna za potpisivanje na samitu.

S obzirom na to da ste specijalni izaslanik Vlade Njemačke za države Zapadnog Balkana, kako komentirate posljednje izborne rezultate u BiH?

Veoma je važno da su izbori protekli mirno. Dijelim ocjenu ODIHR-a da je Centralna izborna komisija profesionalno organizirala izbore. Centralna izborna komisija je pokazala svoju nezavisnost i profesionalnost i sada čekamo konačne rezultate. Svaki napad na ovu instituciju je neprihvatljiv. Također dijelim zabrinutost ODIHR-a zbog nedostatka reformi u zemlji, nedostatka povjerenja građana u institucije i retorike etničkih podjela koja je uticala na opće okruženje u kojem su se izbori održali. Sada je važno brzo formirati sve nivoe vlasti kako bi se konačno ispunili reformski planovi.

Da li Vlada Njemačke podržava odluku Christiana Schmidta da odmah nakon izbora nametne izmjene Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH?

Visoki predstavnik Christian Schmidt svoje često teške odluke donosi nezavisno i u skladu sa svojim mandatom. On ima našu stalnu podršku za svoj važan rad.

Kako ocjenjujete sadržaj nametnutih izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona?

Što se tiče mjera preduzetih 2. oktobra, najprije treba procijeniti njihov učinak. Kako je visoki predstavnik Schmidt objasnio, cilj ovih mjera je povećanje funkcionalnosti Federacije. Mjere, dakle, imaju za cilj okončati političku blokadu u entitetu i učiniti reforme vjerovatnijim. Podržavamo visokog predstavnika Schmidta u ostvarenju tog cilja.

Da li je Christian Schmidt svoju odluku o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona koordinirao sa Vladom Njemačke koja ga je kandidirala za Visokog predstavnika u BiH?

Visoki predstavnik Schmidt koordinira svoje odluke s međunarodnom zajednicom, kako to i diktira njegov mandat, a česte su konsultacije i s akterima u BiH i regionu.

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments