U budućnosti bi stranim državljanima, uključujući one iz zemalja zapadnog Balkana, moglo biti lakše osigurati posao u Njemačkoj. To je zbog toga što su tri velike novine prošle kroz promjene u svojim procesima zapošljavanja.
Njemački Bundestag usvojio je novi zakon koji će kvalificiranim radnicima iz drugih zemalja olakšati pronalazak posla u Njemačkoj. Mediji u regiji zakon su ocijenili “revolucijom” u rješavanju krize izazvane velikim nedostatkom kvalificirane radne snage.
U skladu s koalicijskim sporazumom, nedavno implementirani zakon ima za cilj održati njemačku predanost da postane gostoljubivija nacija prema imigrantima. Kako bi se postigao ovaj cilj, zakon namjerava ublažiti propise za strance i uspostaviti im nove izglede za zapošljavanje u Njemačkoj. To će se postići primjenom kanadskog bodovnog sustava kao temelja za provjeru i selekciju imigranata.
Prema riječima Nancy Feser, ministrice unutarnjih poslova, očekuje se značajno smanjenje rasta njemačkog gospodarstva zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Kako bi se suprotstavila ovom problemu, zemlji su potrebni imigranti. Konkretno, Njemačkoj je potrebno gotovo 400.000 pojedinaca za rješavanje ovog problema.
Nedavno uvedeno zakonodavstvo dopušta kvalificiranim stranim pojedincima da traže prilike za zapošljavanje u Njemačkoj pod uvjetom da zadovolje najmanje šest od navedenih kriterija, što uključuje njihovu jezičnu i profesionalnu stručnost. Nakon što ispune ove uvjete, tražitelji posla će dobiti “karticu mogućnosti” koja ih ovlašćuje da traže posao u Njemačkoj najmanje dvanaest mjeseci.
Osim proširenja broja radnih viza koje su dostupne tvrtkama koje žele zaposliti osobe sa Zapadnog Balkana, novi zakon smanjuje i zahtjeve za dobivanje “plavih” radnih viza. Nadalje, zakon uključuje odredbe koje daju dodatne povlastice u pogledu boravka i spajanja obitelji nositelja vize.
Prema Hansu Vorlanderu, političkom analitičaru na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu i također predsjedniku Vijeća stručnjaka savezne vlade za integraciju i migraciju, postoje tri osnovne promjene koje su u opasnosti. Prva promjena je proširenje priznavanja inozemnih kvalifikacija. Druga promjena je povećan značaj relevantnog radnog iskustva za pojedince koji traže zaposlenje u Njemačkoj. Na kraju, tu je bodovni sustav. Međutim, postoji bojazan da će novi zakon uzrokovati administrativne sigurnosne kopije i dulja vremena čekanja za obradu zahtjeva, što bi moglo spriječiti postizanje željenih rezultata.
Prema njegovoj izjavi, učinkovitost zakona ovisi o njegovom provođenju i uloženom trudu u njegovo provođenje.
Godine 2020. prethodna vlada Angele Merkel provela je Zakon o kvalificiranom useljavanju, za koji se očekuje da će proširiti pristup Njemačke inozemnoj radnoj snazi. Međutim, 1989. godine bivši kancelar Helmut Kohl dao je nezaboravnu izjavu, ustvrdivši da Njemačka nije, niti će biti, nacija imigranata.
Njemačka trenutačno prolazi kroz val otpora prema migraciji, izazvan priljevom izbjeglica od 2022. Jedan posebno sporan aspekt je uredba o tražiteljima azila; dok oni koji osiguraju zaposlenje mogu ostati u zemlji čak i ako im je zahtjev za azil odbijen, ova je klauzula naišla na kritike. Nakon oštre reakcije, vlada je ograničila ovu klauzulu samo na pojedince koji već žive u Njemačkoj. Prema nedavnoj anketi, 41% ispitanih Nijemaca izrazilo je podršku povećanju broja kvalificiranih stranih radnika. Međutim, oporba tvrdi da će takvo povećanje dovesti do priljeva nekvalificiranih radnika.
Prema Vorlanderovim riječima, rješavanje suprotstavljenih stavova u Njemačkoj zahtijevat će značajan angažman države.
Govornik je zaključio kako su političari dužni stvoriti uvjete za prihvaćanje stranaca, a jedna od ključnih mjera za postizanje toga jest intenziviranje nastojanja da se strancima omogući bolje jezično obrazovanje.
