Afrička kuga se velikom brzinom poput epidemije širi domaćinstvima na području Balkana. U Republici Srpskoj službeno je potvrđeno na 78 nekretnina, zbog čega je u pojedinim gradovima unutar ovog bosanskohercegovačkog entiteta proglašeno izvanredno stanje. Postoje izvješća koja pokazuju da je također otkrivena u Srbiji i Hrvatskoj. Nažalost, trenutno nije poznat lijek za ovu bolest, koja predstavlja značajnu prijetnju kako domaćim tako i divljim svinjama, s velikom vjerojatnošću smrtnog ishoda. S obzirom na alarmantnu brzinu kojom se zaraza širi, ne čudi da su poljoprivrednici na Balkanu duboko zabrinuti zbog mogućih gubitaka koje bi mogli pretrpjeti.
Afrička svinjska kuga je virusna infekcija koja pogađa domaće i divlje svinje. Važno je napomenuti da ova bolest ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju. Nažalost, trenutno ne postoji poznati lijek za ovu bolest. Kao rezultat toga, najučinkovitija mjera za suzbijanje širenja je eutanazija svih svinja na pogođenoj farmi. Ovaj proaktivni pristup je neophodan kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.
Na području Bijeljine, Lopara i Ugljevika službeno je utvrđeno ukupno 78 slučajeva afričke kuge svinja. Kao rezultat toga, više od 3300 životinja humano je ubijeno do ove točke. Nakon proglašenja vanrednog stanja na navedenim područjima, uključujući i grad Bijeljinu, u ponedjeljak je počelo postavljanje dodatnih 28 dezinfekcijskih barijera.
Prema riječima Milana Novitovića, koji obnaša dužnost direktora Republičke uprave civilne zaštite, trenutno je u toku prikupljanje 450 uzoraka dnevno. Do sada je zvanično potvrđeno prisustvo bolesti u nekoliko sela na području semberske regije. Ova sela uključuju Vršane, Donju Čađavicu, Gornji Magnojević, Gornji Dragaljevac, Donji Dragaljevac i Srednji Dragaljevac. Ukupno su trenutno 73 identificirana žarišta na području Semberije, uz još jedno žarište u Šamcu i još četiri unutar Brčko Distrikta.
Krajem lipnja poljoprivrednici su počeli prijavljivati prve slučajeve zaraze. Radi suzbijanja širenja zaraze u Republici Srpskoj uvedena je zabrana na stočnim pijacama u trajanju od mjesec dana. Također, zabranjeno je organiziranje sajmova i izložbi, kao i prodaja stočne hrane izvan ustaljenih poslovnih prostora.
Fenomen uzima maha i unutar granica Srbije.
Afrička kuga ne pogađa samo Republiku Srpsku, već se velikom brzinom širi i raznim srpskim selima. Službeni podaci s web-stranice Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede otkrivaju da je od početka godine ova pošast prijavljena na 48 različitih lokacija diljem Srbije od koje su oboljele domaće svinje, kao i 15 lovišta u kojima se divlje svinje borave.
Braničevski okrug ima najveći broj zaraženih svinja, a odmah iza njega su Pčinjski, Pomoravski, Moravski, Južnobanatski, Borski, Podunavski i Srednjebanatski okrug. Osim toga, u lipnju je zabilježena epidemija u okolici Beograda, točnije na području općine Palilula.
U siječnju 2021. zabilježeno je prvo izbijanje epidemije kod domaćih svinja u Srbiji, točnije u općini Aleksinac. Sljedeće godine prvi slučajevi zaraze među domaćim svinjama službeno su potvrđeni početkom siječnja. Ovi slučajevi dogodili su se u tri različita naselja koja se nalaze u opštinama Majdanpek i Kladovo u Borskom okrugu.
Što je zapravo afrička svinjska kuga?
Nepostojanje bilo kakvih dokumentiranih slučajeva oporavka služi kao najuvjerljiviji dokaz opasne prirode ove bolesti. Početak infekcije, točnije oslobađanje virusa, počinje cijeli dan prije prve manifestacije simptoma. Virus se izbacuje iz tijela na različite načine, uključujući slinu, očne i nazalne tekućine, urin, izmet i genitalne sekrete.
U vrijeme izbijanja bolesti, svinje se zaraze izravnim kontaktom sa zaraženim svinjama, kao i izlaganjem kontaminiranoj hrani, vodi i prostirkama. Virus ima sposobnost širenja na velike udaljenosti putem vozila i ljudskih prijenosnika. U vanjskom okruženju virus može dugo trajati ako je prisutan u mesu, krvi ili koštanoj srži.
Godine 2007. bolest se prvi put pojavila u Gruziji, a zatim se počela širiti Euroazijom. Virus je ubrzo identificiran u regiji Kavkaza iu raznim dijelovima Rusije, gdje se i dan danas dokumentira kao enzootska infekcija.
