Akrilamid, tvar koja je otkrivena u čipsu proizvedenom u Srbiji, kemijski je spoj sa značajnim implikacijama. Bitno je razumjeti prirodu i svojstva akrilamida, kao i njegove potencijalne učinke na zdravlje.
Prilikom izvoza u Hrvatsku pošiljke čipsa s okusom paprike čačanskog proizvođača “Chips way” otkriveno je da 150 grama tog čipsa sadrži prekomjernu i nedozvoljenu količinu akrilamida. Prisutnost akrilamida u čipsu koji se proizvodi u Srbiji otvara pitanja o tome što je zapravo akrilamid. U razgovoru za emisiju Jutru na Prvoj nutricionistica Svetlana Stanišić i nutricionistica Milka Raičević objasnile su koje namirnice još sadrže akrilamid i koliko on može biti štetan za zdravlje.
Svetlana Stanišić izjavila je da je akrilamid prepoznat kao štetan po zdravlje. Identificiran je kao neurotoksin i posebno je zabrinjavajući za trudnice i malu djecu zbog njihove manje tjelesne težine. Akrilamid se obično nalazi u prženoj hrani na bazi ugljikohidrata kao što su čips, pečeni krumpir i pomfrit. Osim toga, nalazi se u tostiranom kruhu i keksima. Primarni krivci za unos akrilamida su čips i pomfrit, koje treba konzumirati u umjerenim količinama kao dio uravnotežene prehrane.
Utvrđeno je da je u ovom slučaju pronađena količina veća od dopuštene. Vjerojatno je došlo do pretjerivanja ili u temperaturi ili u ulju za prženje čipsa. Riječ je o tome da ovaj problem na našem tržištu prevladava već 28 godina. Statistike dosljedno pokazuju da su djeca sve više izložena riziku. Čips je postao još zastupljenija grickalica. Kao majka, baka i stručnjakinja, pitam se imamo li pravo stalno ignorirati ovu temu. Svijest i edukacija koja je potekla iz medija, zahvaljujući vama, došla je iz Europske unije koja je utvrdila prekršaj. Kada se osvrnemo na prošlost, koliko dugo su ovi čipovi prisutni kod nas? Koliko su štete nanijeli onima koji su ih konzumirali? Moramo naglasiti važnost zdrave prehrane i prepoznati da odgovornost za to koliko tko jede leži na pojedincu. Moram naglasiti da je roditelj odgovoran za ishranu svog djeteta“, kazala je Milka Raičević.
Je li konzumacija tostiranog kruha štetna za zdravlje?
Prema riječima Svetlane Stanišić, postoji značajna razlika u razinama akrilamida koji se nalaze u tostiranom kruhu u odnosu na pomfrit i čips. Tostirani kruh sadrži nekoliko stotina mikrograma akrilamida, dok pomfrit i čips mogu sadržavati od 2500 do 5000 mikrograma. Ova razlika je prilično velika. Još jedna značajna razlika je način života pojedinaca koji konzumiraju čips. Vrlo je malo vjerojatno da bi sparili pomfrit s jogurtom, iako se pokazalo da akrilamid koristi dobrim bakterijama u probavnom sustavu. Međutim, tko bi zapravo spojio to dvoje? Suprotno tome, pojedinci koji konzumiraju puno salate, voća i povrća imaju pristup antioksidansima koji mogu pomoći u suzbijanju učinaka slobodnih radikala. No, budimo iskreni, tko se zapravo tako hrani? Poanta je da se određeni način života, koji uključuje konzumaciju brze hrane, pržene hrane, prepečenog mesa s roštilja, sjedilački način rada pred TV-om i pušenje, ne može usporediti s nekim tko popije tri ili četiri šalice kave i konzumira prehrana bogata voćem i zdravom hranom.
Koje radnje trebamo poduzeti?
Prema riječima nutricionistice Milke Raičević, važno je dati prednost konzumiranju sirove hrane u prirodnom stanju. To prvenstveno uključuje povrće i voće. Usvajanjem ovog pristupa možemo smanjiti potencijalnu štetu za naše tijelo. Osim toga, glasoviti limun, koji bi trebao biti dio svih vrsta mesa, a ne samo ribe, ima potencijal da bude spasonosni sastojak. Ključno je voditi računa o svjesnim odlukama koje donosimo, jer se mogu dogoditi značajne pogreške ako zanemarimo ovaj aspekt.
