HomeNOVOSTIBIHIzvan okvira o izborima u BiH: Gdje su Milanović i Čović bili...

Izvan okvira o izborima u BiH: Gdje su Milanović i Čović bili svih ovih godina?

Tema večerašnje emisije Izvan okvira bila je situacija u Bosni i Hercegovini. O prijeporima koji se vode između predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda govorili su Radoje Vidović, predsjednik županijskog odbora HDZ-a BiH, i Armin Hodžić, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog Vijeća RH.

Vidović je kazao da su izbori raspisani, ali da oni ne mogu biti provedeni na zakonit način iz više razloga. Na pitanje hoće li hrvatski predstavnici sudjelovati na tim izborima, rekao je da će konačnu odluku donijeti Hrvatski narodni sabor.

“Osobno mislim da bi trebali izaći na izbore bez obzira na situaciju, jer nama za bilo koji politički potez koji ćemo poduzimati u budućnosti treba politički legitimitet”, dodao je.

Hodžić smatra da se problem formiranja vlasti u BiH temelji na zastupanju različitih paradigmi koje onda blokiraju sve procese izbora predstavnika u institucijama i tijelima.

Tu se radi o dvije teorije. Prva je tzv. građanska, koju su prihvatili Bošnjaci. To znači da su Bošnjaci spremni glasati i za ljude koji nisu Bošnjaci ako smatraju da će doprinijeti interesu BiH. Nije to samo primjer Željka Komšića, imate primjer i grada Vareša, gdje žive uglavnom Bošnjaci, a izabran je kandidat HDZ-a. Međutim, to ne znači da jedna teorija isključuje drugu. Druga teorija je koju zastupa HDZ BiH i HNS je ta ekskluzivno nacionalna, prema kojoj ljudi koji su pripadnici određenog naroda mogu davati glas samo kandidatima koji su Hrvati, Bošnjaci ili Srbi. Problem u BiH je što imate dva naroda što su suvereni pored toga što imaju matične države”, rekao je Hodžić.

Vidović: Komšić je provokator i manipulator
Vidović smatra da problem nije kompleksan.
Ovdje treba biti jasno – nemaju se što Bošnjaci zalagati za ovo ili ono. Zna se kako je nastala Bosna i Hercegovina. Bio je referendum, na njega su masovno izašli Hrvati i Bošnjaci. Referendumsko pitanje je bilo jeste li za BiH ravnopravnih građana. Zatim je došao rat, Hrvati su stali u obranu BiH, u početku obranili dio BiH, onda je došao i sukob Hrvata i Bošnjaka, težak i nepotreban. Taj sukob je završen Washingtonskim sporazumom. Taj sporazum je sadržavao proglašanje Federacije, ustav Federacije i uspostavu konfederacije između federacije i Republike Srpske. U tom ustavu jasno je rečeno da je to federacija bošnjačkog i hrvatskog naroda i da su oni konstitutivni i ravnopravni. To su ustavna načela”, kazao je Vidović ističući da su intervencijom međunarodnih predstavnika iz temelja ukinuti svi mehanizmi kojima su Hrvati mogli osigurati svoju ravnopravnost.

Upitan za komentar izjave Željka Komšića da Hrvati nisu ugroženi jer imaju svoje pozicije koje im jamči ustav, Vidović je kazao da ga ne bi želio komentirati jer misli da je provokator i manipulator koji intenzivno godinama radi na produbljivanju nacionalnih podjela.

Svi Hrvati mogu glasati za neku opciju, ali Bošnjaci mogu bez njih formirati vlast. To je nedopustivo i takav položaj je neodrživ”, istaknuo je Vidović.

“Što se tiče izbora oko Vareša, to je jedna manipulacija. Po popisu stanovništva u Varešu je bila većina Hrvati. Ne možemo sa sigurnošću govoriti čijim glasovima je došao na vlast”, dodao je Vidović.

Na pitanje zašto SDA nije pristao da Dom bude popunjen na način da kantoni u kojima živi ispod 5 posto stanovnika određenog konstitutivnog naroda ne daju delegate, Hodžić je odgovorio da nisu pristali jer bi to značilo da ne bi bilo Bošnjaka iz Posavine i Livna, odnosno Hrvata iz Sarajeva, Zenice i Tuzle.

“Ti ljudi bi ostali izvan onog što je bilo na stolu i imali biste ponovno situaciju kao u slučaju Sejdić i Finci”, kazao je Hodžić.

Hodžić smatra da su sva tri naroda u BiH u strahu.

“Srbi su u strahu da će izgubiti entitet, Bošnjaci su u strahu da će otići u neku secesiju ili raspad BiH, Hrvati su u strahu da će biti izdominirani. Mora se pronaći mehanizam u kojem će Hrvati biti sigurni da će zaštititi svaki svoj identitet, ali da neće biti blokada kao što imate danas. Tri i pol godine nije imenovana vlada BiH jer ju blokira HDZ BiH, odnosno ta hrvatska komponenta unutar Federacije. Bošnjačka strana spori manipulaciju vitalnim nacionalnim interesom koji se koristi za sve i svašta, primjerice oboren je Zakon o porezu na igre na sreću samo zato što se HDZ i BiH financiraju od tih ljudi koji drže kladionice”, rekao je Hodžić.

Prozvao je Čovića i Milanovića zašto tek sada otvaraju ovo pitanje.

“Po istom izbornom zakonu imali smo izbore 2018. godine, a danas se tvrdi da izbori nisu mogući jer imamo problem s izbornim zakonom. Kako je on bio moguć 2018. godine? Gdje su svi ovi ljudi, uključujući Dragana Čovića koji je bio član predsjedništva BiH i Zoran Milanovića koji je bio hrvatski premijer, gdje su bili svih ovih godina i zašto nisu otvorili pitanje izbornog zakona?”, upitao je Hodžić.

Vidović tvrdnju da Hrvati blokiraju vladu Federacije naziva neistinom i manipulacijom.

“Znate li kako se formira vlada Federacije? U Domu naroda jedna trećina kluba Bošnjaka, Hrvata i Srba predloži svoje kandidate i oni budu izabrani u Domu naroda. Nikada u ove četiri godine klub Bošnjaka i klub Srba nisu predložili svoje kandidate za predsjednika i dopredsjednika Federacije. Kako može 15 Hrvata u Domu naroda s 57 zastupnika blokirati nešto. Jedini zaštitni mehanizam je pozivanje na vitalni nacionalni interes ili ne. Ustavni sud procijeni je li to tako”, kazao je Vidović navodeći da je su od ukupno 16 puta pozivanja na vitalni nacionalni interes, Bošnjaci to učinili 14 puta, a Hrvati samo dva.

“U javnosti se od kraja rata stvara taj neki status posebnosti i kompleksnosti, ali imate jednu drugu situaciju – od kraja rata nikada niste imali sigurnosno pitanje kao što ste imali prošlog stoljeća u Irskoj. Odnosi Bošnjaka i Hrvata se moraju popraviti. Potrebno je napraviti iskorak i oko izbornog zakona i niza drugih pitanja”, poručio je Hodžić.

Vidović pak ističe da se ne mogu dogovoriti oko koncepta BiH.

“Hrvati se zalažu za BiH koja će biti država tri ravnopravna konstitutivna naroda sa svim pravima onih koji se ne izjašnjavaju tako, dok većina bošnjačke politike od 2000. godine nastoji Federaciju pretvoriti u bošnjački identitet”, rekao je.

N1

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments